„IT prolazi kroz proces (re)organizacije u kojem je fokus na pružanju IT usluga internim korisnicima. Njezin cilj nije davati tehnološki složena, komplicirana rješenja koja opisujemo teško razumljivim informatičkim žargonom, već uslugu koja omogućuje obavljanje poslovnih aktivnosti.“

IT sektor, što je skraćeni naziv za Sektor informatike i korisničke potpore, ima vrlo jednostavnu organizaciju, ali nimalo jednostavan opis i raspon poslova. Sastoji se od odjela aplikativne podrške koji vodi kolega Feručo Baškera (ujedno i zamjenik direktora) i odjela IT infrastrukture koji vodi kolega Miloš Vukadinović. O projektima i planovima Sektora razgovarali smo s njegovim direktorom, kolegom Vlastimirom Ivančićem, Puležaninom za kojega mnogi vjeruju da je Zagrepčanin.

„Ja sam rođeni Puležan koji je u Zagreb došao davne 1981. na tadašnji Elektrotehnički fakultet i sada se ‘Lassie vraća kući’. Od kolovoza prošle godine i formalno sam se preselio u Poreč. U ovom sam našem velikom i jedinstvenom Valamarovu okruženju od začetaka zagrebačkog ureda nekadašnjeg RHR-a (Rivera Hotels & Resorts). To su ujedno bili moji početci u turizmu, odnosno izgradnji i unapređivanju IT-ja u hrvatskom turizmu.

VIV: Kada se govori o IT sektoru jedne kompanije, većina odmah pomisli na ljude koji popravljaju računala i rješavaju osnovne tehničke probleme. No, osobito kada se radi o kompanijama poput Valamara koja je jedan od pokretača digitalizacije u hrvatskoj hotelijerskoj industriji, IT sektor ima ključnu ulogu, slažete li se?

Veličina, inovativnost i utjecaj Valamar Riviere u hrvatskom turizmu istinski dominira. Ponekad me zatekne obzirnost i poštovanje kojom nam osobe iz drugih turističkih ili informatičkih kuća pristupaju na raznim konferencijama i događajima, i tom prilikom osjećam veliki ponos. To se ne odnosi samo na domaće konferencije. Imao sam prilike sudjelovati i na međunarodnim konferencijama i uvjerio se u ravnopravan odnos s međunarodno poznatim hotelskim kućama. S njima dijelimo istu sudbinu, otvorena pitanja i aktualnosti, nimalo ne zaostajući u tehnologijama kojima se koristimo i koje razvijamo. Sve to ne bi bilo moguće bez kolegijalnosti i suradnje IT sektora sa svim poslovnim područjima Valamara te poticaja Uprave u smjeru daljnjeg razvoja i unapređivanja IT sektora i cjelokupnog poslovanja društva. IT sektor, što je skraćeni naziv za Sektor informatike i korisničke potpore, ima vrlo jednostavnu organizaciju. Sastoji se od odjela aplikativne podrške koji vodi kolega Feručo Baškera (ujedno i zamjenik direktora) i odjel IT infrastrukture koji vodi kolega Miloš Vukadinović. Po vertikali, IT sektor je u nadležnosti člana Uprave g. Marka Čižmeka.

VIV: Koliko je komplicirano i zahtjevno voditi računa o tako velikom sustavu poput Valamarova, koji je samo u 2016. godini imao više od 20 strateških projekata digitalizacije?

Valamarova informatika slijedi današnje trendove. Nekadašnji poslovni model je pod informatikom u najvećem broju slučajeva podrazumijevao aktivnosti nabave i konfiguriranja računalne opreme i instalacije i održavanja aplikacija. Iz toga tradicionalnog modela informatika se počela mijenjati u uslužno usmjerenu funkciju. Drugim riječima, IT prolazi kroz proces (re)organizacije u kojem je fokus na pružanju IT usluga internim korisnicima. Cilj informatike nije davati tehnološki složena, komplicirana rješenja koja opisujemo teško razumljivim informatičkim žargonom, već uslugu koja svim korisnicima IT sustava omogućuje obavljanje poslovnih aktivnosti. Jednostavan je primjer svima poznata usluga elektroničke pošte, popularni e-mail. Tko, osim informatičara, u Valamaru zna gdje je fizički smještena poruka koja je pristigla tijekom noći i kako je došla u poštanski sandučić računala i pametnog telefona? Treba li zaista netko izvan IT-ja to znati kako bi se mogao koristiti e-poštom u obavljanju svakodnevnog posla? Naravno da to nije važno. Važno je da takva usluga postoji, da je pouzdana i sigurna. Sve ostalo je briga IT ekipe.

VIV: Koji su projekti trenutno u fokusu Vašeg Sektora?

Prethodno spomenuta IT (re)organizacija, odnosno analiza, unapređivanje i razvoj upravljanja IT uslugama u skladu s međunarodnim okvirom za najbolje prakse u IT-ju (tzv. ITIL ili Information Technology Infrastructure Library), zatim Wi-Fi projekt, odnosno unapređivanje i proširenje postojeće bežične mreže i pripadajuće komunikacijske infrastrukture s naglaskom na bežični pristup internetu za goste svih smještajnih kapaciteta i, s Wi-Fi projektom dobrim dijelom povezan, projekt izgradnje telekomunikacijskog sustava kojim se sve naše destinacije i objekti povezuju vezama visoke propusnosti ili tzv. novi telco sustav.

IT (re)organizacija je usmjerena na pružanje usluga koje dijelimo u tri skupine. Prva skupina su infrastrukturne usluge koje ne sudjeluju direktno u poslovnom procesu, osim što su preduvjet za sljedeći sloj IT usluga koji u konačnici podupiru poslovne procese ili čine poslovni proces. Tu je riječ o tradicionalnim, bazičnim IT uslugama poput računalne mreže, udaljenog VPN pristupa, serverske infrastrukture i slično. Druga su skupina usluge za poslovnu podršku u koju pripadaju prethodno spomenuta usluga e-pošte, odnosno platforma Exchange Server u kombinaciji s Outlookom, zatim platforma SharePoint, ispisni sustav i slično. Treća, posljednja i iz perspektive krajnjih korisnika najvažnija skupina jesu poslovne usluge, redom Opera PMS, MISH Gastro i sustav ugostiteljskih blagajni, HR.Net, POSSUS za FiR, nabavu i investicije, EBA za upravljanje dokumentima, skladište podataka i Cognos te ostala aplikativna rješenja.

IT sektor radi na brojnim drugim projektima poput rješenja koja su omogućila uvođenje kartica zaposlenika, razvoj aplikacije za kontrolore u kampovima, unapređivanje integracije PEC sustava naplate usluga, izgradnju nove arhitekture gastro sustava, buduću uspostavu elektroničke arhive svih izlaznih računa, prelaska na novu serversku platformu… Svakako treba spomenuti i sve one dnevne, redovne, ali intenzivne aktivnosti održavanja svih naših postojećih IT sustava, aplikacija i usluga koje nisu toliko „sexy“ kao novi projekti, ali bez kojih IT ne bi mogao kvalitetno pružati podršku svim ostalim poslovnim područjima. Stoga bih iskoristio ovu priliku i zahvalio se svim kolegama u IT sektoru koji angažirano rade na ovom najmanje vidljivom, ali jednako važnom aspektu IT usluga.

VIV: Jedan od osnovnih preduvjeta na temelju kojih današnji gosti odabiru destinacije jest jačina, kvaliteta i postojanost bežičnog signala. Wi-Fi danas više nije dodatna usluga, nego standard. Koliko je trajalo uvođenje i stabilizacija u Valamaru? Kakve su povratne informacije gostiju?

Prije opisa Wi-Fi projekta svakako treba navesti projekt uvođenja novog telco sustava, odnosno unapređivanja pružanja usluge komunikacijskog povezivanja. Vjerujem da se većina nas koristi internetom od kuće. Današnje se uobičajene propusnosti kućnog pristupa internetu kreću oko 10 do 20 Mbps. Slične brzine propusnosti bile su nam na raspolaganju prošlih nekoliko godina za međusobno povezivanje naših objekata i destinacija. Za razliku od kućne upotrebe, kada se internetska propusnost dijeli između nekoliko osoba, u našem se poslovnom okruženju tom istom propusnošću koristi znatno veći broj istovremenih korisnika. Porast poslovnih potreba uvjetovao je promjenu u tom segmentu, što je dovelo do uspostave novog telco sustava kojim se osiguravaju značajno veće propusnosti, počevši od 200 Mbps za točke s vrlo skromnim potrebama (na primjer parking Žatika), preko 1 Gbps za veliku većinu objekata, do 2,5 Gbps za destinacije Rabac i Dubrovnik. S obzirom na koncentraciju IT sustava u Poreču, upravna zgrada ima osiguranu propusnost od ukupno 12,5 Gbps. Pojednostavljeno, propusnosti su povećane u prosjeku 100 puta (ne 100 %, nego 100 puta više). Ovdje svakako treba spomenuti da je isti model primijenjen i za povezivanje s društvom Imperial na Rabu.

Wi-Fi projekt ima za cilj tijekom razdoblja od 2017. do 2019. u najvećoj mogućoj mjeri osigurati kvalitetno pokrivanje bežičnim signalom za goste i poslovne potrebe u svim našim smještajnim objektima. Radi se o investiciji koja i obuhvatom i iznosom ulaganja predstavlja izrazito velik izazov, kako za Valamar tako i za partnere izvođače ovog projekta. Procjena obuhvata predviđa postavljanje više od 7000 pristupnih uređaja (engl. access point) koji moraju biti povezani na zajedničku komunikacijsku infrastrukturu. Ovako veliki projekt, na žalost, nije moguće realizirati unutar jedne godine. Plan ulaganja u bežičnu mrežu napravljen je prema zahtjevima prodaje, Sektora operacija i investicija. Dorađen je u dogovoru s Upravom i odobrio ga je Nadzorni odbor.

Dinamika projekta definirana je prema sljedećim smjernicama:

  • Uvođenje bežične pokrivenosti ima sljedeći redoslijed: prvo premium objekti, zatim upscale pa midscale objekti i na kraju economy
  • Uvođenje bežičnog sustava usklađeno je s trogodišnjim planom velikih investicija. Pri svakoj većoj investiciji, odmah se izvode svih potrebni zahvati i uvodi Wi-Fi u punom opsegu (tzv. potpuno pokrivanje bežičnim signalom).
  • Kada objekt ne ide u rekonstrukciju ili veće ulaganje, zahvat se radi u dvije faze, odnosno godine. U prvoj fazi se provodi tzv. djelomično pokrivanje bežičnim signalom koje uključuje zajedničke, javne prostore, ugostiteljske objekte i okupljališta naših gostiju (tzv. hot-spot područja). U drugoj fazi (godinu nakon djelomičnog pokrivanja) provodi se potpuno pokrivanje bežičnim signalom, što znači postavljanje Wi-Fi sustava u smještajne jedinice i potpuno pokrivanje svih prostora u kojima je potreban Wi-Fi za naše goste i poslovne namjene. Iznimka je od ovog pravila Camping Resort Lanterna koji svojom veličinom i kompleksnošću zahtijeva realizaciju projekta u tri godine.

VIV: Imate li povratne informacije gostiju po pitanju bežične mreže?

Indeks zadovoljstva naših gostiju bežičnim pristupom internetu u svim objektima koji su bili obuhvaćeni ovogodišnjim Wi-Fi projektom pokazao je ispunjavanje zadanih ciljeva. Drugim riječima, ispunili smo očekivanja, što daje jamstvo da ćemo odabranim modelom projektiranja i izvedbe ispuniti ciljeve projekta i našim gostima osigurati nezaboravan doživljaj pristupa internetu. Tu svakako treba naglasiti da smo istodobno osigurali ispunjavanje potreba za poslovnom bežičnom mrežom.

VIV: Kako provodite slobodno vrijeme?

Uživam u čitanju knjiga. Skloniji sam opsežnijim romanima neko kratkim pripovijestima, što zahtijeva duže razdoblje pa u tome najčešće uživam tijekom godišnjeg odmora. Ne mogu odoljeti ni kvalitetnim koncertima ozbiljne glazbe. Posebno me privlači razdoblje baroka (Vivaldi, Händel, Scarlatti, Telemann). Srećom, za to mi je dovoljno računalo ili pametni telefon sa slušalicama pa tako gotovo da nema dana kada se ne posvetim slušanju klasične glazbe.