Tijekom veljače u Poreču će biti promovirana knjiga “Turizam u Istrioddavnina do danas” pulskog novinara i urednika Asima Čabaravdića koji je na ovom velikom projektu radio čak četiri godine. Kako bi ga realizirao, okupio je 41 autora, od ministara i direktora najvažnijih tvrtki do novinara i drugih autora. Svi su oni doprinijeli ovom sveobuhvatnom istarskom turističkom mozaiku na više od 400 stranica na kojima je doslovce sve o razvoju turizma u Istri, uključujući Opatiju i Mali Lošinj, od samih početaka do danas. Istarski turizam prikazan je od antičkih putovanja ipojave suvremenog turizma u 19. stoljeću pa sve do današnjeg doba u kojemu turizam više nije samo odmaranje, nego proaktivan boravak u destinaciji koja osim smještaja nudi niz drugih potreba suvremenih turista, od kulturnih i sportskorekreacijskih do edukativnih i zdravstvenih.
SVJEDOK VREMENA
U razgovoru za VIV autor knjige Asim Čabaravdić je rekao da Poreč i Valamar i danas, kao i kroz dugu povijestt urizma u Istri, kreiraju najbolje turističke trendove u Istri, tako i kroz uvođenje svih inovativnosti, koje se kasnije preslikavaju i na druge turističke kompanije i destinacije Hrvatske te podižu ljestvicu kvalitete usluga i sadržaja. „Prirodno je da je hrvatska najturističkija regija Istra dobila ovakvu knjigu koja je izraz moje velike ljubavi i zahvalnosti prema njezinim vrijednim ljudima, zemlji, kamenu, moru. Kao novinar, svjedok sam vremena jer sam gotovo šest desetljeća pratio razvoj i rast turizma Istre. Imao sam i jedinstvenu priliku da kao novinar osobno upoznam mnoge pionire istarskog turizma. Među njima i čelne ljude hotelsko-turističkihpoduzeća s područja Istre, među kojima treba svakako istaknuti sve one koji su kroz povijest turizma vodilii ili vode današnjiValamar“, kaže Čabaravdić.
VALAMAR KAO INOVATOR
„Svi ti ljudi, a mogao bih i redom nabrojati, kreirali su najbolje turističke trendove, a i danas uvode novine kakve se rijetko mogu naći u drugim destinacijama. Poreč i Valamar su uvijek bili pioniri u turizmu Istre i Hrvatske. Kroz rad na knjizi, koji je svojevrsni almanah istarskog turizma, vidio sam koliki je napredak učinjen i zadnjih godina te koliko je Valamar u svojoj ponudi otišao daleko od drugih turističkih tvrtki, napominje Čabaravdić. Autor ove knjige, kako je neki već sada nazivaju „Biblijom istarskog turizma“ kaže kako su najveća ulaganja u turizam i najveći iskorak u krupne infrastrukturne projekte (vodoopskrba, Zračna luka Pula, Tunel Učka i Istarski ipsilon i ostalo) bili 70-ih i 80-ih godin aprošlog stoljeća.
POVIJEST ISTRE
“Danas smo ponovo u uzletu, kada je riječ o Istri kao turističkoj destinaciji, a sve više sadržaja pokazuju kako se ulažu ogromna sredstva u inovativne sadržaje, suživot s društvenom zajednicom, pomiču granice ponude i diže kvaliteta“, kaže autor knjige, za koju već sad postoji interes da se prevede i na engleski jezik. „Knjiga je namijenjena ne samo onima koji su vezani za turizam, nego i onima izvan njega. Sada imaju priliku na jednom mjestu vidjeti kako se istarski turizam razvijao i rastao te kako je postao uzor drugima. Ali to nije samo danas, tako je bilo i u bivšoj državi, svi su se pokušavali ugledati na turizam u Istri kako bi ga mogli slijediti, kaže Čabaravdić. Nedavno mu je prišao jedan student i rekao da bi knjigu trebalo uvesti kao obveznu literaturu u škole i fakultete na kojima se educira o turizmu, jer je izvrstan izvor vrijednih podataka i informacija ne samo o istarskom turizmu, veći o Istri u proteklih 150 godina.
LABORATORIJ TURIZMA
Čabaravdić ne krije da današnji turizam Istre možemo i trebam opromatrati kao posljedicu gospodarskog i društvenog razvoja, entuzijazma mnogih turističkih rukovoditelja i radnika, te kao takav, pripada u posebne emocionalne dimenzije gospodarskog razvoja, te kod mnogih građana izaziva poseban osjećaj. “Istra je svojevrstan laboratorij turizma u kojemu su se rađale nove ideje o unapređivanju turističke ponude još u vrijeme kada se pod pojmom turizma podrazumijevalo samo „more i sunce“, tj. odmor na moru u ljetnoj sezoni u skromnijem smještaju s nezaobilaznom glazbom za ples na večernjim terasama“, objasnio je autor.
