Imamo potencijal za preuzimanje vodeće pozicije u hotelijerstvu srednje Dalmacije.

Hoteli Makarska od ove su godine u većinskom vlasništvu Valamar Riviere. Ugovorom o preuzimanju, vrijednom ukupno 172,2 milijuna kuna, otvoreno je novo poglavlje podizanja kvalitete hotelskog smještaja u Makarskoj,  koju se tradicionalno smatra jednom od perjanica hrvatskog turizma. Portfelj Hotela Makarska sastoji se od hotela Meteor s četiri i hotela Dalmacija s tri zvjezdice te hotelskog naselja Rivijera s dvije zvjezdice, a u podizanje njihovih standarda od Valamara će dobiti podršku za ulaganja u visini od 615 milijuna kuna. Na čelu Uprave Hotela Makarska je dugogodišnji direktor Joško Lelas s kojim smo razgovarali o najvećim adutima destinacije te rebrendingu Hotela Makarska, koji čine 43 posto hotelskih kapaciteta u Makarskoj.

Kako je krenula Vaša karijera u turizmu i u Hotelima Makarska?

Kako već ide naša primorska priča, počeo sam raditi u turizmu još za vrijeme srednje škole i studentskih dana. Radio sam kao konobar, na recepciji i u turističkoj agenciji. Poslije završetka Ekonomskog fakulteta u Splitu zaposlio sam se kao profesor u Srednjoj ekonomskoj školi u Makarskoj, a zatim kao direktor projektnog biroa Investprojekt Makarska, gdje me i zatekao rat. Poslije povratka s ratišta radio sam kao upravitelj u turističkom naselju Baško Polje. To je bilo vrlo komplicirano razdoblje zbog društvenih odnosa i profesionalnog dijela smještaja i prehrane izbjeglica. Tada se događa i prelazak na tržišno poslovanje te ponovno vraćanje objekata u turističku funkciju. Jedno zaista zahtjevno i poslovno bogato iskustvo. Dok su mnogi kukali, s kolegama u Baškom Polju stvorili smo skroman i održiv model funkcioniranja sustava s uspostavljenom vizijom razvoja modernog turizma na tom prekrasnom mjestu. Tada sam ipak otišao iz turizma na neko vrijeme. Angažirao sam se u privatnom prehrambenom sektoru kao financijski direktor i financijski savjetnik. Krajem 2005. došao sam na poziciju direktora Hotela Makarska, stožerne hotelske kuće u srednjoj Dalmaciji.

Što Vam je bio najveći izazov tih godina u turizmu i u Hotelima Makarska?

Kada sam došao na poziciju predsjednika Uprave uz financijsku nelikvidnost najvećim mi se problemom činio stav sredine „a što ćemo mi tu mijenjati, ionako će nas prodati, pa svi tako rade…“, dok ti isti ljudi imaju zlatne ruke i vrijedno znanje. To sam smatrao najvećim problemom i ujedno najvećim rješenjem. Onda smo se malo trgnuli i polako se od velikog dužnika, uz postupno preslagivanje tržišta, aktivniji stav svih zaposlenika i odgovornije ponašanje rukovoditelja vratili velikim jedrima na mirno more turističkog tržišta. Tako smo ove godine uplovili u sjajnu Valamarovu flotu kao pravi iskusni moreplovci jer smo prošli sve bure i nevere našeg sada već zaboravljenoga teškog hotelsko-turističkog navigavanja.

Hoteli Makarska uspješno su radili i prije privatizacije. Koji je bio ključ uspjeha?

Hoteli Makarska d.d. nastali postupkom privatizacije bili su perjanica društva Hoteli Makarska Rivijera. Međutim, društvo je bilo opterećeno dugovima i nelikvidnošću unatoč činjenici da je u prethodnom razdoblju prodalo nekoliko hotelskih objekata poput Hotela Biokovo, Hotela Park, Hotela Miramare, Hotela Osejava, pa čak i dva kampa Rivijera i Dalmacija. Iako su tu radili vrhunski hotelski djelatnici i sa solidnom opremljenošću hotelskih objekata, fokus za opstanak tvrtke i zaposlenika nalazio se u prodaji imovine. Hoteli Makarska imaju tradiciju dugu 67 godina i na to smo vrlo ponosni. Imati tradiciju znači biti suvremen, prilagođavati se zahtjevima tržišta i biti konkurentan. To je, uz naravno ljepotu destinacije, bio ključni faktor uspješnosti i održivosti. Objekti Hotela Makarska građeni su šezdesetih pa sedamdesetih i posljednji osamdesetih godina prošlog stoljeća. Struktura smještajnih objekata prati ta nastajanja: hotelsko naselje Rivijera ima kategoriju dvije zvjezdice, hotel Dalmacija tri, a hotel Meteor četiri zvjezdice. Nakon toga ostali smo samo na održavanju tih objekata, ali krajnji je čas za pokretanje izgradnje novog objekta kako bismo ostali na putu kompetitivnosti. Takav imperativ i obvezu imamo i zbog naše destinacije. Hoteli Makarska iznimnoj su makarsko-biokovskoj ljepoti davali dodatni štih hotelske ugodnosti na razini ljepote prirode koja nas okružuje.

Kakvim životom živi turizam Makarske kao destinacije, kakve rezultate postiže? Kakva je struktura gostiju u Makarskoj?

Makarska je sa svojim prekrasnim plažama idealno mjesto za opuštajući odmor, ali istodobno s dominantnim divljim Biokovom podiže adrenalin za aktivnosti. I u tom se prelijevanju osjećaja i stvara turistički profil naše destinacije pa stoga plovimo od odmorišnoga predsezonskog do vrućeg ritmično divljega sezonskog poslovanja natrag u seniorski, grupno-sportski turizam. Baš su me takvi prijelazi iz jednog u drugi ritam turizma, koji se odvija neprimjetno bez lomova i zastoja kao smjena dana i noći, oduvijek fascinirali. Takva izmiješanost i disperzija tržišta našim je hotelima i destinaciji bila jamstvo sigurnosti i stabilnosti poslovanja. Destinacija je bila naslonjena na miks tržišta, privatni smještaj većinom na istočnoeuropska tržišta (Češka, Poljska i Slovačka), a hotelski smještaj na tržišta zapadne Europe (Njemačka, Engleska i Skandinavija).

Koji su izazovi turizma Makarske Rivijere?

Trenutačno se pred našu destinaciju stavlja imperativ osnaživanja hotelskoga segmenta poslovanja koji je, nažalost, u posljednje vrijeme izgubio korak s malim privatnim poduzetnicima. Takav je stav uobličen u politiku gradske vlasti i svih glavnih dionika turističkog sektora, a uz to ostaje i stalni fokus na educiranje zaposlenika i poboljšanje usluge.

U proljeće 2018. Hoteli Makarska dobili su nove većinske vlasnike Valamar i AZ Fond. Kako vidite taj prelazak iz državnog vlasništva u portfelj najveće turističke kompanije u državi?

Taj značajan događaj donosi nužan poticaj za napredovanje hotelskog poslovanja uz daljnji iskorak prema povećanju razine kvalitete smještaja i hotelske usluge. U to smo uvjereni ne samo zbog činjenice što smo do sada bili opterećeni poslovanjem po pravilima javnog sektora, nego i zbog toga što smo preko novih vlasnika dobili potporu u najstrukturiranijoj hrvatskoj turističkoj tvrtki s ogromnom posvećenošću hotelskom poslovanju.

Valamar je tražio idealnu priliku za širenje svoje turističke ponude i na Dalmaciju. Je li Makarska ta prilika?

Ovdje je riječ o situaciji u kojoj svi dobivaju. Hoteli Makarska dobivaju iskorak i jaku podršku u sustavu hotelskih operacija i kanalima prodaje, a Valamar dobiva dalmatinski štih i rajsku destinaciju za kvalitetna tržišta. U takvom poslovnom okruženju smatram da će Hoteli Makarska zasigurno preuzeti vodeću poziciju u hotelijerstvu srednje Dalmacije.

Logotip društva ima stiliziranu školjku Petrova uha. Možete li nam objasniti tu simboliku?

Novi logotip rezultat je suvremenijega brendiranja koje u sebi nosi prepoznatljivost i opis destinacije. Jedan tim zanesenjaka u taj je znak inkorporirao važne elemente destinacije. Makarska je prepoznata po poluotoku Sv. Petar koji joj s jedne strane daje zaštitu i mirnu luku, a drugom svojom stranom formira dugu, lijepu i lagano zakrivljenu plažu. Odmah uz tu plažu nalaze se naša tri hotela. Veliki značaj za Makarsku ima i Malakološki muzej, jedan od bogatijih u Europi. Istodobno je školjka Petrovo uho simbol sreće i mira. Otvorena je školjka uvijek nudila bogatstvo i naša Makarska ispod Biokova izgleda kao biser u otvorenoj školjci. Stoga smo te simbole sjedinili i omeđili kvadratom želeći ih osnažiti simbolom prepoznatljivoga nacionalnog brenda. Mislim da smo napravili dobru podlogu za daljnju kreaciju, ali i dali naslutiti kako ćemo se naći u društvu najboljih brendova. Valamar je također školjka, zar ne?

Pomozite nam preporukom lokalnog znalca: skok u more ili put pod noge u smjeru Biokova?

Kada pitate je li bolje na planini ili u moru, to je dvojba poput pitanja koje vam je dijete najdraže – dakle nemoguća. I jedno i drugo jednako je lijepo, opasno i nepredvidivo i upravo zato im se divimo i volimo biti pokraj njih. Daju nam ono iskonsko. Ne znam biste li se iznenadili kada bih vam rekao da je Biokovo naše najposjećenije izletište.

Kako se najradije opuštate u slobodno vrijeme?

Volim čitati, obično stignem svega nekoliko stranica, a jedina je redovita opuštajuća obveza malo malog nogometa.


Makarska: spoj mora i Biokova koji turisti obožavaju

Veličanstvena planina Biokovo s jedne i beskrajno plavetnilo mora s druge strane stvorili su idealno okruženje da se među njih smjesti jedno od danas najboljih turističkih odredišta hrvatske obale: Makarska. Šarmu toga srednjodalmatinskoga grada pridonosi i njegova zaštićenost poluotokom Sv. Petra i rtom Osejava, zahvaljujući kojima je ta prirodna luka od pamtivijeka bila utočištem brodova za vrijeme pomorskih oluja. Pozornost znatiželjnika i posjetitelja Makarska oduvijek privlači i specifičnom mikroklimom, kakva vlada zahvaljujući upravo Biokovu.

U Makarsku na odmor dolaze gosti iz svih dijelova Hrvatske i brojnih ostalih država, među kojima su posljednjih godina najčešći turisti iz Poljske, Bosne i Hercegovine, Norveške, Njemačke, Švedske, Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije. Nakon Splita, Makarska svake godine iznova ruši rekorde u posjećenostima i noćenjima. Udio Makarske rivijere, dakle grada Makarske i susjednih općina Baška Voda, Brela, Tučepi, Živogošće i drugih mjesta, u broju noćenja ostvarenih na području županije u 2017. bio je 34,86 posto. Najviše noćenja zabilježeno je na području grada Makarske pa je tako prošle godine ostvareno 1,5 milijuna noćenja. Do kraja rujna 2018. u Makarskoj je ostvareno 240 tisuća dolazaka turista i oko 1,4 milijuna noćenja.

Makarska je poznata po svojim pješčanim i šljunčanim plažama te noćnom životu koji privlači turiste mlađe generacije. Za one u potrazi za aktivnim turizmom Makarska nudi štošta: uz brojne biciklističke staze, velik broj otvorenih i zatvorenih teniskih terena i bazena, na raspolaganju su i različiti adrenalinski sportovi na Biokovu i na moru. Cijelo makarsko područje istodobno obiluje bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, nastalom pod utjecajem antike, Venecije i austro-ugarskih vladara.

Istovremeno, Makarska osvaja i gastronomijom. Uz riblje i mesne specijalitete kojima se lokalna kuhinja diči, pripremljenih prema tradicionalnim recepturama uz dašak suvremenih tehnika, kraljica je makarskoga stola torta makarana. Ta slastica od badema predstavlja najvažniji gastronomski brend Makarske, a uvrštena je i u Registar nematerijalne kulturne baštine Ministarstva kulture.

Iako o kvaliteti turizma na makarskom području dovoljno svjedoče brojna priznanja i nagrade, neprekidno se ulaže u ulaže u poboljšanje standarda i pogotovo smještajnih kapaciteta da bi se takav status opravdao i u godinama koje dolaze.