Ivana Matušin na čelu Turističke zajednice Grada Raba od kraja je prošle godine te je, kao prava ponosna Rabljanka kako sama kaže, svjesna da se svaka destinacija, unatoč dobrom imidžu i posjećenosti kakvu Rab ima unatrag 125 godina, mora razvijati, raditi, ulagati i raditi na sebi. Taj je „otok sreće“ komadić raja na zemlji i ima sve preduvjete da postane još više cijenjena i prepoznata destinacija.

VIV: Rab nazivaju sretnim otokom, a turizam se ondje živi više od 125 godina. U čemu je „tajna“ Raba?

Rab je tijekom povijesti prošao od naziva „Felix Arbae“ do „otoka sreće“, što je za otok čija povijest započinje prije dvije tisuće godina znakovito. Naime, bez obzira na sve promjene koje je otok i kao destinacija doživio, jedno je ostalo isto – epitet sreće nas i dalje prati, a mi se Rabljani trudimo našim turistima pokloniti bar dijelić te sreće. S punim pravom možemo reći da je naša „tajna“ upravo u tome – mogućnosti i sposobnosti da našim turistima pružimo sreću. Možda je nazvati pojmom sreće sve što mi nudimo preopćenito, no sreća je subjektivan pojam i svakomu znači sasvim nešto drugo. I u tome upravo i jest ljepota. Za Nijemca to može biti kupanje na Rajskoj plaži, za Austrijanca šetnja po našem prekrasnom, zelenom Frkanju, za Slovenca vožnja biciklom po našim brojnim biciklističkim stazama, za Hrvata doživljaj srednjovjekovne Rabske fjere… Mogućnosti su za doživljaj sreće na Rabu bezbrojne i nadohvat su ruke!

VIV: Kada biste uspoređivali Rab s nekom drugom europskom turističkom destinacijom, koja bi to bila i zašto?

Teško mi je kao ponosnoj Rabljanki uspoređivati vlastitu destinaciju s drugom, međutim odgovorim li kako ne vidim baš nikakvu usporedbu s ijednom drugom europskom turističkom destinacijom, neću zvučati kao osoba koja radi u turizmu. Turistički djelatnici uvijek uspoređuju i odmjeravaju snage s konkurencijom, dio je to našega poziva. Stavim li na stranu lokalpatriotizam, mogla bih Rab usporediti s Rimom – bogati su poviješću, kulturno-povijesnom baštinom, a kao što vrijedi za Rim da se svatko tko ga posjeti jednom vraća natrag, mogu isto reći i za Rab – svatko tko ga posjeti, ne ostaje samo na tom jednom posjetu, nego mu se uvijek iznova vraća.

VIV: Koliko je važna potpora turističkih kompanija u razvoju brenda destinacije i turizma općenito? Naime, Rab je uvelike prepoznat po svojoj zanimljivoj povijesti, tradiciji i neodoljivoj rapskoj torti, no koliko je to dovoljno za daljnji turistički razvoj?

Uspješan je suživot turističke destinacije i turističkih kompanija iznimno važan objema stranama, a ponekad ih nije lako ni pomiriti. Brend turističke destinacije živi zaseban život od komercijalnoga dijela turističke ponude, odnosno turističke kompanije pa će destinacija za svoj kvalitativni razvoj napraviti sve što je u njezinoj moći. Međutim, turističke kompanije sklone su fokusiranju na profit te izgube fokus na kvalitetu ponude i upravo je zbog toga nesrazmjera nastala sintagma koja postaje temeljnim ciljem današnjice, a to je održivi razvoj. Pojednostavljeno, turistička destinacija svojim identitetom stvara preduvjet za razvoj turističke kompanije, međutim bez prave podrške turističke kompanije u vidu ponude, teško je očekivati razvoj destinacije. Jedno bez drugoga ne može egzistirati, a funkcionira kao dvije strane jedne medalje.

Rab je zaista lako zavoljeti i prozvati svojim mjestom za odmor, doživljaj i sreću…

VIV: Ima li Rab dovoljno kategoriziranoga smještaja i koje se vrste smještaja najviše traže?

Privatni smještaj s oko 15 000 kreveta predvodi količinom u kategoriziranom smještaju u gradu Rabu. Hoteli, turistička naselja, kampovi i sl. broje otprilike 3 800 ležaja i tu postoji prostor za napredak u smislu povećanja kapaciteta. Bez obzira na broj ležajeva u tim vrstama smještaja, smatram da će se u budućnosti više ulagati u kvalitetu nego u kvantitetu, što me osobno iznimno raduje. Trendovi u turizmu, pa tako i po pitanju vrste smještaja, često se mijenjaju, što je sasvim normalno, međutim u kovitlacu trendova vidim Rab kao klasiku s pomakom – kvalitetna destinacija koja je u toku sa svim novinama, međutim ne slijedi ih slijepo, nego implementira samo ono što joj je potrebno i u skladu s postojećim.

VIV: Tržište Velike Britanije jedno je od ključnih tržišta za naš turizam i veliki se napori ulažu u povratak britanskih gostiju. Rab je i povijesno vezan uz tu državu (prisjetimo se samo kralja Edwarda 😊). Ima li britanskih gostiju na Rabu?

Tržište Velike Britanije još uvijek je nedosanjani san, međutim uz navedene povijesne poveznice i pametnu marketinšku podršku može postati stvarnost. Kada su kralj Edward VIII. i gđa Wallis Simpson već 1936. prepoznali ljepotu Raba te se odlučili okupati goli u uvali Kandarola, sigurno nisu ni slutili koliko će to pomoći Rabu općenito pri turističkom razvoju, ali i razvoju selektivnog oblika turizma, odnosno nudizmu! Međutim, to je samo početak turističke ponude Raba koja bi mogla zaintrigirati Britance. Kako bi krajnje turiste ipak doveli u destinaciju, najviše mogu pomoći lokalne turističke kompanije, koje s pravim partnerima s toga tržišta mogu povećati broj britanskih turista na Rabu. Naravno, pri privlačenju turista s britanskoga tržišta spremni smo dati svoj doprinos i pomoći turističkim kompanijama. Uz zajedničke napore uspjeh je zajamčen.

VIV: S kojih tržišta dolazi većina gostiju na Rabu?

Grad Rab je u 2016. godini posjetilo najviše Nijemaca, Austrijanaca, Hrvata, Talijana i Slovenaca, koji su činili čak 72 % dolazaka, te 77 % noćenja na području grada Raba. Ipak se može primijetiti da nam je većina gostiju s njemačkoga govornog područja, što je svojevrsna tradicija te logična činjenica s obzirom na geografsku blizinu i dobru prometnu povezanost. To ne znači da nismo spremni primiti i goste s ostalih tržišta. Primjer je i prezentacija koju će TZG Raba održati u travnju u Stockholmu zajedno s TZG Zagreba. Osim što smo spremni prezentirati se na raznim tržištima, želimo i preko mreže turističkih zajednica ostvariti kvalitetnu suradnju jer smatram kako je i to put kojim se ide prema kvalitetnoj i cjelokupnoj destinaciji.

VIV: Kakva su očekivanja i planovi za nadolazeću sezonu?

Od nadolazeće sezone svi očekuju mnogo i najčešće se čuje fraza „da bude još bolja od prethodne“. Kako smo 2016. godinu, osim kvalitetnih programa, obilježili i s dvomilijuntnim noćenjem na otoku, nalazimo se u nezavidnoj situaciji jer se osim vrtoglavoga broja noćenja očekuje i podizanje kvalitete sadržaja i programa. Međutim, stalni poriv da budemo čim bolji vodi nas naprijed i daje nam potrebnu dozu kompetitivnosti. Rekla bih da je velika odgovornost na Turističkoj zajednici grada Raba, ali i na turističkim kompanijama. Kao direktorica Ureda TZG Rab, očekujem da bude kvalitetnije odrađena od prethodne – uvijek postoji prostor za napredak!

U moru turističkih proizvoda treba pronaći pravi način kako bismo istaknuli vlastiti. Rab je navikao biti predvodnik i sigurna sam da će vas u razdoblju od pet godina još stići iznenaditi

VIV: Što od događanja možemo očekivati ovoga ljeta?

Bez obzira na to što nudimo niz već etabliranih događanja, trudimo se svake sezone iznenaditi nekom novom manifestacijom, događanjem i doživljajem. Uz tradicionalnu Rabsku fjeru, očekuju nas i Kantuni u dvama terminima, četiri tradicionalna viteška turnira Udruge rapskih samostreličara, Rab jazz-festival te čitav niz prigodnih i tradicionalnih fešti. Osim toga, planiramo i nekoliko veoma interesantnih manifestacija čiji su koncepti u fazi razrade. Manifestacije odrađujemo u suradnji s Gradom Rabom i Pučkim otvorenim učilištem, a nerijetko uključujemo i lokalnu turističku kompaniju, ugostitelje, udruge… Uistinu je važno da se čim više ljudi uključi u kreiranje naše cjelokupne ponude jer zajedničkim snagama možemo znatno više pružiti destinaciji.

VIV: Gdje se Rab „vidi“ za pet godina?

Vidim kako Rab napreduje iz godine u godinu. Neki su pomaci manji, dok su drugi veći: ponekad možda i nismo zadovoljni brzinom napretka ili nismo zadovoljni na kojim područjima napredujemo. Međutim, napredak destinacije proces je kojemu nema konca. Sigurna sam kako će planirana ulaganja Grada Raba i turističkih kompanija biti pravi zamašnjak destinaciji. Za pet godina, a možda i prije, vidim Rab kao cijenjenu i prepoznatu destinaciju jer je to već i sada, ali trudimo se biti još bolji. Borimo za svakog turista, svaku PR objavu i prezentaciju… U moru turističkih proizvoda treba pronaći pravi način kako bismo istaknuli vlastiti. Rab je navikao biti predvodnik pa sam sigurna da će vas u razdoblju od pet godina još stići iznenaditi!

Tržište Velike Britanije još uvijek je nedosanjani san, međutim uz navedene povijesne poveznice i pametnu marketinšku podršku može postati stvarnost.

VIV: Kako biste Vi osobno pozvali goste na Rab? Što biste im poručili?

Rab je prekrasan otok, mjesto na kojemu se boje prirode miješaju, baš kao i na našem logotipu – plava, zelena i žuto-zlatna. Osim što je najzeleniji otok Kvarnera, broji čak 2500 zlatnih, sunčanih sati, a okružuje ga prekrasno plavo more. Na Rabu nisu rijetkost prekrasne uvale, koje su često i pjeskovite, a nadaleko smo prepoznatljivi po zlatnim pješčanim plažama. Kako nas upravo te prekrasne žive boje određujua te za nas simboliziraju osjećaj sreće, pa otud i slogan „Rab otok sreće“, poručila bih im kako je Rab zaista lako zavoljeti i prozvati svojim mjestom za odmor, doživljaj i sreću. Žele li nešto ili pak osjetiti sve navedeno, moraju ga posjetiti!