HUP Udruga ugostiteljstva i turizma (HUP-UUT) jedna je od najstarijih granskih udruga pri HUP-u koja okuplja i zastupa poslodavce u turizmu od hotelskih kuća, kampova i turističkih agencija do restorana i rent-a-car tvrtki. O ulozi Udruge i problemima u turističkom sektoru razgovarali smo s direktoricom Natali Komen Bujas. 

VIV: S kojim se izazovima Hrvatska udruga poslodavaca u turizmu susreće?

U fokusu je rada Udruge poboljšavanje ulagačke klime i uvjeta poslovanja s ciljem intenzivnijeg razvoja turizma različitim inicijativama te sudjelovanjem u procesu donošenja relevantnih propisa. Povećavanje stope PDV-a za ugostiteljstvo, manjak radne snage, moguće značajnije povećanje poreza na nekretnine ili boravišne pristojbe mogu dodatno smanjiti konkurentnost te ograničiti potencijal za daljnja ulaganja. Najvažniji su ciljevi koje smo u ovoj godini postavili snižavanje stope PDV-a i donošenje potrebnih rješenja u izmjenama regulative na području uređenja turističkog zemljišta i pomorskog dobra te hitno potrebne izmjene uređenja poreza na nekretnine vraćanjem cenzusa od 1,5 % i preuređivanjem sustava turističkih zajednica.

VIV: Kako ocjenjujete suradnju Vlade i resornih ministara i poslodavaca u turizmu?

S aktualnom Vladom surađujemo tek nepunih godinu dana i za sada je suradnja dobra, bez obzira na određene negativne promjene koje su se u tom razdoblju dogodile. Česte promjene, nestabilnost uvjeta poslovanja i nemogućnost dugoročnijeg planiranja te pravna nesigurnost općenito predstavljaju probleme. Promjene na ministarskim i ostalim pozicijama unutar relevantnih institucija često nas vraćaju na početak pa neka pitanja ostaju otvorena godinama.

VIV: Uključuje li se Udruga i na koji način u sjednice i savjetovanje pri izradi zakonodavnih akata?

Zakonodavne aktivnosti i lobiranje za interese poslodavaca temeljno je područje djelovanja HUP-a, koji je osnovan kao udruga više razine i legitimni je zastupnik svojeg članstva prema Vladi RH i sindikatima. Predstavnici HUP-a aktivno sudjeluju u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV-a) kojemu je uloga postići konsenzus o svim gospodarskim i socijalnim pitanjima, odnosno postići dogovor o svim relevantnim izmjenama zakona prije nego što se daju na usvajanje Vladi. Prema Sporazumu o radu GSV-a pri pripremi izmjena ili izradi bilo kojega novog propisa HUP mora biti informiran i uključen od same faze pripreme. Svi zakoni mogu ići na usvajanje Vladi i dalje u saborsku proceduru konačnog donošenja tek kada dobiju „zeleno“ svjetlo socijalnih partnera. U praksi to nije uvijek tako, ali nam ta procedura daje uporište da uvijek upozoravamo na obvezu njezina poštivanja.

VIV: Kakav je stav i preporuka HUP-a o predloženom povećanju iznosa boravišne pristojbe, osobito u svjetlu već realiziranog povećanja stope PDV-a?

Svako povećanje bilo kojega davanja i nove obveze idu u smjeru još lošijih uvjeta poslovanja i dodatno ugrožavaju konkurentnost hrvatskog turizma. Mislimo da najprije treba analizirati efikasnost sustava turističkih zajednica i učinkovitost aktualnih prihoda, koji već ionako rastu s rastom broja noćenja. Važno je prvo preurediti cjelokupan sustav turističkih zajednica u skladu s novim potrebama na području promocije i upravljanja destinacijama da bi se uopće moglo temeljito sagledati na koji način potom izmijeniti i aktualni model uređenja boravišne pristojbe, kako osigurati jednako opterećenje svih obveznika i efikasnu naplatu. Dakle, najprije treba urediti sustav turističkih zajednica donošenjem dugo najavljivanih novih Zakona o turističkim zajednicama i Zakona o boravišnoj pristojbi, u kojima će se detaljnije precizirati aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina sustava turističkih zajednica u RH, kao i precizna i transparentnija namjena sredstava prikupljenih s osnova boravišne pristojbe.

Stoga smo tražili odgodu donošenja odluke o povećanju boravišne pristojbe dok se ne provedu analize i dogovori o izmjeni sustava. U tijeku su završni razgovori s Vladom te vjerujemo da će se uvažiti naši stavovi i za sada odgoditi povećanje boravišne pristojbe.

VIV: Što donosi novi Zakon o porezu na nekretnine i kakav je njegov utjecaj na hotelijere i turističku djelatnost općenito?

Porez na nekretnine stupit će na snagu s 1. 1. 2018., a s obzirom na brojne varijable kojima se utvrđuje njegov iznos i da se njegov obračun temelji isključivo na površini, on je potencijalno izrazito opasan za hotelijere i investicije u turizam općenito, kao i za sve djelatnosti koje po naravi svoga poslovanja raspolažu velikim površinama poslovnih objekata. Naime, iako on zamjenjuje aktualnu komunalnu naknadu, postoje bitne razlike koje će bez propisivanja cenzusa donijeti izvjesna povećanja u odnosu na aktualne obveze po istoj osnovi i destimulirati daljnja ulaganja:

  • Uvode se dva nova koeficijenta: za dob nekretnine (noviji objekti imat će dodatni koeficijent od + 20 %) i za dodatne sadržaje (bazeni ili sportski tereni također za dodatni koeficijent od + 20 %), a kod većine hotelskih objekata riječ je upravo o novijim objektima kojima čak i kategorizacija nalaže izgradnju bazena, sportskih sadržaja i sl.
  • Ukida se cenzus i, za razliku od aktualne komunalne naknade, porez na nekretnine više nema ograničenja pa može doći do enormnih povećanja obveza po istoj osnovi.
  • Zakon više ne određuje nikakvu namjenu ovog poreza kako to sada određuje. Znači, jedinice lokalne samouprave tim će se sredstvima koristiti kako same odluče, bez zakonske obveze korištenja sredstava u svrhu unapređivanja (ili barem održavanja postojeće) komunalne infrastrukture i kvalitete života svojih građana te uvjeta rada poslovnih subjekata.

Porez na nekretnine za poduzetnike donosi općenito pravnu nesigurnost i nova ograničenja. Nije stimulativan za investicije i bez unaprijed određenog ograničenja maksimalnog iznosa oporezivanja nekretnina postoji bojazan da poslodavci u turizmu i djelatnostima koje zahtijevaju „velike površine“ neće biti motivirani ulaziti u bilo kakve nove akvizicije i/ili investicije renoviranja postojećih objekata. Stoga je HUP tražio i sada se aktivno zalaže da se Zakon izmijeni i zaštiti poduzetnike barem od enormnih povećanja obveza po ovoj osnovi. Time bi se osiguralo da se porez na nekretnine plaća u skladu s ostvarenom vrijednosti od „eksploatiranja“ nekretnine i svrhom njezina postojanja, a ne samo po osnovi njezine površine i činjenici da nekretnina postoji.

VIV: Svjesni smo činjenice da je turizam naša najpropulzivnija grana gospodarstva, što bi bilo nemoguće bez kontinuiranih ulaganja turističkih kompanija u kvalitetu i broj smještajnih jedinica, destinacijske infrastrukture i sl. Koliko je dugo taj način funkcioniranja održiv, s obzirom na općenito lošu investicijsku klimu?

Privatni sektor čini maksimalne napore kako bi dugoročno osigurao kvalitetu usluge i konkurirao na turističkom tržištu, što se i potvrđuje aktualnim pozitivnim turističkim trendovima. No potrebno je da cijeli turistički sustav te poglavito javni sustav postane efikasniji i konkurentniji da bi se zadržala ova stopa rasta. Isto znači da je nužno što prije racionalizirati javni sustav te provesti potrebne reforme o kojima se godinama raspravlja i odgađa. Javni sustav mora postati efikasniji i „jeftiniji“ da bi se uopće otvorio prostor za smanjenje troškova poslovanja odnosno da bi se moglo smanjiti fiskalna i parafiskalna davanja i omogućiti snažniji rast gospodarstva općenito.

VIV: Kako HUP vidi moguća rješenja mogućega nedostatka radnika u turizmu?

 Naši su članovi na pitanje nedostatka radnika odgovorili povećanjem plaća i materijalnih prava te dodatnim ulaganjima u uvjete rada (kvalitetu smještaja radnika, osiguranu prehranu radnika, edukacije, stipendiranja, stabilnost radnog odnosa institutom ugovora za stalnog sezonca i sl.). Nedostatak radnika predstavlja složeno sociološko i ekonomsko pitanje, na koje nije lako dati jednostavne i brze odgovore. Stoga je tim važnije da se u rješavanje ovoga pitanja aktivno uključe svi ključni dionici Vlada, poslodavci i sindikati te zajednički preuzmu odgovornost za pokretanje i hitnu provedbu mjera. Udruga je pitanju nedostatka djelatnika u turizmu pristupila vrlo aktivno i sustavno te su predloženi konkretni prijedlozi mjera i rješenja nadležnim institucijama. Relativno brzo provedive mjere bile bi neoporezivanje toplog obroka i troškova smještaja radnika s porezima i doprinosima, čime bismo otvorili mogućnosti za dodatna povećanja plaća radnika te sezonsko zapošljavanje stranaca iz susjednih zemalja. Dugoročno su potrebne ozbiljne i duboke reforme obrazovnog sustava, demografske obnove i ostale strateške odluke.

VIV: Što je dobro u hrvatskom turizmu? Možemo li općenito biti zadovoljni? U kojem smjeru vidite razvitak hrvatskog turizma u razdoblju do pet do deset godina?

Mnogo je dobrih stvari, ali su još nažalost nedovoljno istaknute. Imamo brojne vrhunske turističke proizvode svjetski priznate kvalitete, uspješne turističke destinacije, brojne lokalne inicijative koje na našoj tradiciji i kulturnoj baštini stvaraju nove sadržaje i sve je više inovativnih turističkih proizvoda… Sve to omogućuje još bogatiju ponudu različitih i autohtonih turističkih doživljaja, no istodobno je najčešće rezultat dobro organiziranih lokalnih i regionalnih sredina, uspješnog upravljanja te ciljano osmišljene i usmjerene, odnosno brendirane turističke ponude (kao što je to primjerice u Istri ili od nedavna u Zagrebu). Po mojoj ocjeni, razvitkom hrvatskog turizma i dalje se sustavno ne upravlja dovoljno kvalitetno s nacionalne razine, a ni država o svom najuspješnijem sektoru vodi ne brigu na način kako to zaslužuje djelatnost koja generira 20 % BDP-a i koja trenutačno predstavlja ključni generator rasta hrvatskoga gospodarstva.