Statistika potvrđuje da su poduzeća koja primjenjuju DOP dugoročno otpornija na krizu, a kad je kriza počela, dulje su ostala neokrznuta njome

Kao ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj dr. Mirjana Matešić od 2004. bavi se pitanjima održivog razvoja i njegove primjene u gospodarstvu. Od 2010. do 2015. bila je i članica Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike Hrvatske.

VIV: Možete li nam reći nešto više o Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj? Koliko članova trenutačno brojite i koje su vaše glavne aktivnosti i ciljevi?
– Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj neprofitna je ustanova privatnog sektora. Trenutačno brojimo 39 članova, predstavnika hrvatskog gospodarstva. HR PSOR zastupa gospodarstvo u pitanjima od zajedničkog interesa, a naše radionice su se potvrdile kao dobar način dogovaranja o praktičnim pitanjima. Stručni skupovi HR PSOR-a, njihovi rezultati te pojedinačna ostvarenja članova otvoreni su i dostupni svim zainteresiranim stranama. Naše su najvidljivije aktivnosti nagrada Indeks DOP-a za društveno najodgovornija poduzeća te Konferencija o društveno odgovornom poslovanju. Želimo Konferenciju razviti u regionalni i međunarodni događaj te privući interes stručnjaka iz zemalja regije.

Od 1. siječnja na snazi je europska direktiva o nefinancijskom izvještavanju prema kojoj će poduzeća u EU koja broje više od 500 zaposlenih morati objavljivati izvješća o nefinancijskim utjecajima.

VIV: Jedna je od aktivnosti HR PSOR-a i nefinancijsko izvještavanje. Možete li nam to pobliže objasniti?
– Nefinancijsko izvještavanje HR PSOR promovira već dugi niz godina, u čemu smo tijesno surađivali s Globalnom inicijativom za izvještavanje (GRI), najpriznatijom metodologijom za izvještavanje o nefinancijskim učincima. Preveli smo zadnje tri generacije smjernica na hrvatski jezik te educiramo i pružamo podršku poduzećima pri njihovoj primjeni. Od 1. siječnja na snazi je europska direktiva o nefinancijskom izvještavanju prema kojoj će poduzeća u EU koja broje više od 500 zaposlenih morati objavljivati izvješća o nefinancijskim utjecajima. Ova obveza dodatno je povećala interes poduzeća za pripremu izvješća, a posredno i za mjerenje i praćenje utjecaja poslovnih organizacija na društvo i okoliš.

VIV: Koliko su hrvatske tvrtke u svom poslovanju usmjerene na društvenu odgovornost? U kojoj mjeri je zajednica u kojoj poslujemo uopće upoznata s društveno odgovornim poslovanjem?
– Većina gospodarstvenika u Hrvatskoj i dalje ne razumije što je to. Društveno odgovorno poslovanje nema naglasak na tome kako se troši zarađeni novac, već kako se zarađuje. Dakle, riječ je o procesu koji prethodi stvaranju profita, a ne o načinu trošenja profita. To je na neki način sustav upravljanja rizicima koji, ako je pravilno integriran u poslovanje, smanjuje mogućnost donošenja loših odluka čime se povećavaju mogućnosti poduzeća da bude konkurentno. Statistika potvrđuje da su poduzeća koje primjenjuju DOP dugoročno otpornija na krizu, a kad je kriza počela, dulje su ostala neokrznuta njome. Europska komisija propagira DOP i zato što smatra da je temelj DOP-a komunikacija s dionicima, što je i potencijalni izvor inovacija. Nažalost, u Hrvatskoj se DOP još uvijek banalizira i najčešće shvaća kao donacije, pomoć zajednici, pomoć ljudima s posebnim potrebama, djeci, prirodi i slično, ali ne i kao upravljački alat.

VIV: Koliko zakonodavstvo na području zaštite okoliša daje prostora za razvoj, a u kojoj mjeri ga sputava? Smatrate li da su potrebne promjene?
– Zaštita okoliša je iznimno kompleksan dio zakonodavstva. Svrha je potaknuti promjenu ponašanja u gospodarstvu ili kod građana prema okolišu, ali da se istovremeno ne izazovu neželjene posljedice kao što je pad konkurentnosti ili preveliki troškovi. Kod nas se tako ne promišlja, zakoni su restriktivni, prečesto se mijenjaju tako da gospodarstvo nema sigurnost planiranja, dok s druge strane ne postoji ni osnovna infrastruktura koja bi omogućila poštivanje zacrtanih pravila. U takvim  je uvjetima vrlo teško poslovati te je nužno potrebno donositi korjenite promjene.

VIV: Kakvi su Vaši budući planovi na profesionalnom polju?
– Očekujemo da ćemo ostvariti uspješnu suradnju s resornim ministarstvima, da ćemo biti uključeni u radne skupine za izradu politika, ali i da ćemo moći aktivno kreirati promjene s ciljem stvaranja okruženja povoljnog za održivi razvoj. Nastavit ćemo napore pri educiranju gospodarstva s ciljem jačanja kapaciteta za bolje razumijevanje važnosti nefinancijskih utjecaja i aktivnu primjenu društvene odgovornosti. Time stvaramo kapacitete za konkurentno i napredno gospodarstvo koje svojim inovacijama i održivom proizvodnjom daje direktan doprinos održivom razvoju Hrvatske.

Nagrade index DOP-a