Heritage Hotel San Rocco obitelji Fernetich nekoliko je puta proglašavan najboljim boutique hotelom u Hrvatskoj, njihov restoran nosi preporuku Michelina, a maslinovo ulje koje proizvode među najboljima je u svijetu. U čemu je tajna uspjeha i kako vidi budućnost hrvatskog turizma, ispričao nam je vlasnik, Tullio Fernetich.

Tullio i Rita Fernetich prije 15 godina pretvorili su obiteljsko imanje u istarskom mjestu Brtonigla u luksuzan Heritage Hotel San Rocco s četiri zvjezdice, koji je nekoliko puta proglašen najboljim boutique hotelom u Hrvatskoj, njihov restoran proglašen je najboljim u Istri prema službenom vodiču Istria Gourmet, a još 2017. preporučio ga je i Michelinov vodič, kao i ostali poznati gastrovodiči. Isto je i s njihovim ekstra djevičanskim maslinovim uljem, koje se našlo među najboljim svjetskim maslinovim uljima u vodiču Flos Olei.

Ovakav uspjeh nije nastao preko noći, za njega je bilo potrebno puno rada i strpljenja, kaže Tullio Fernetich, čiji hotel radi tijekom cijele godine iako se ne nalazi na obali, nego u unutrašnjosti Istre.

Gospodine Fernetich, što smatrate receptom vašeg uspjeha?

Hvala na pohvalnom predstavljanju. Našu smo poslovnu ideju počeli razvijati 2002. godine, a već 2004. otvorili smo Hotel San Rocco.  Želja je bila razvijati i proširiti  naš obiteljski biznis, s nadom da će naše troje djece to cijeniti, a već sutra uključiti se u vođenje i širenje te poslovne inicijative. Naglašavam to jer smatram da je obitelj ključna vrijednost uspjeha takve inicijative. I prije toga smo se bavili poduzetništvom, ali ne turizmom, međutim, kad smo uz naše naslijeđeno, uspjeli zaokružiti  jedno zanimljivo imanje, odlučili smo ga pretvoriti u luksuzan mali hotel koji će raditi cijelu godinu, a ne samo ljeti. Tada je to bila jako hrabra odluka jer nismo bili na samoj obali,  a u to se vrijeme turizam bazirao isključivo na moru i suncu.  Budući da sam mnogo putovao po Toskani i Provansi, pomislio sam zašto takvo nešto ne bismo mogli i mi u Brtonigli. Imamo sve karakteristike da valoriziramo naš teritorij, zašto da se koristi samo obala. A to što nismo ni jedan dan bili zatvoreni u 15 godina poslovanja, a tijekom cijele godine zapošljavamo 20 ljudi, najbolji je dokaz da je tadašnja naša poslovna vizija bila ispravna. Ne mogu reći da se uvijek isplatilo, ali ako imaš cilj, znaš što želiš, treba se malo i žrtvovati. Ako mislimo raditi samo dva, tri mjeseca u sezoni, onda je to propast hrvatskog turizma jer na tim osnovama nikad nećemo biti konkurenti  sličnim destinacijama.

Što današnji turist traži i zbog čega će se idući put poželjeti vratiti?

Mi smo se obratili pretežno gostima iz velikih urbanih europskih sredina, srednje i visoke platežne moći, koji su željni mira, ruralnog rafiniranog ambijenta, autohtone gastronomije visoke kvalitete i izvornih, često zaboravljenih vrijednosti, gdje se osjećaju kao u obitelji. Takvom profilu gostiju mi iz Istre trebali bismo se obraćati zbog naše kulture, tradicije, povijesti, prirodnih ljepota, gastronomskog potencijala i iznad svega zemljopisnog položaja. S takvim smo pretpostavkama obnovili staro obiteljsko imanje u sklopu kompleksa zgrada gdje od pamtivijeka živi moja obitelj, i to slijedeći najstrože kriterije restauracije u duhu istarske tradicije, sa željom i ciljem da se razvije segment  ekskluzivnog ruralnog turizma na tom području, ali najviše  zbog ljubavi prema ovoj zemlji i za mene magičnih mjesta, zbog velikog povjerenja koje imam u njezinu budućnost, a s nadom da će moja djeca znati cijeniti i poštovati ovu baštinu tradicije, povijest i, naravno, biti uključena te dijeliti  moju poslovnu viziju.

U sklopu hotela posluje Gourmet Restaurant San Rocco s elaboriranom gastronomskom ponudom, ali čvrsto vezanom za teritorij, dok nedaleko od hotela u Food& Wine Primizia nudimo malo  jednostavniju teritorijalnu gastronomiju. Smatrali smo da je gastronomija ključna za našu ponudu i danas ona predstavlja jedan od važnih razloga dolaska u San Rocco. Većina namirnica iz našeg je vrta, obrađujemo i 1200 stabala maslina. Članovi smo Udruge JRE za Hrvatsku i njome predsjedamo, a koliko nam je važna kvalitetna gastronomija, najbolje dokazuje činjenica da u našim restoranima imamo tri sommeliera koji imaju treći stupanj sommelierstva, dvojcu koji imaju drugi stupanj te trojicu s prvim stupnjem. To naši gosti cijene, a vratit će se budu li otišli zadovoljni i zaključili da je cijena koju su platili prilagođena dobivenoj usluzi.

Koliko je destinacijska ponuda važna u razvoju ukupne turističke ponude?

Percepcija destinacije je ključna. Obratiti se elitnoj klijenteli na destinaciji koja je, realno, ponudom često usmjerena na turizam velikih brojki i niske dodane vrijednosti, složena je stvar. I ako brojke na kraju ne budu tako loše, ova je sezona na vidjelo izbacila probleme za koje se godinama zna, ali ih krajnji ukupni fizički podaci o broju noćenja prikrivaju, pa se misli da će se trend rasta vječno nastaviti kao plod neke promišljene pozitivne strategije i naše neprijeporne komparativne vrijednosti. No, bilo je dovoljno da se neka konkurentska tržišta poprave pa da na površinu isplivaju svi dosad upitni potezi  i iluzije stvorene posljednjih godina.  Generalno gledajući,  ova je sezona svima lošija nego prijašnja, ne samo privatnom smještaju. Više nego što brojke pokazuju, pada kvaliteta turizma, odnosno potrošnja. Sve je manje turista koji troše, spavaju na destinaciji, jedu po restoranima, a sve je više onih koji su samo u prolazu s organiziranim grupama, koji dođu posjetiti naše gradove ili mjesta gdje su se snimale poznate televizijske serije i već sutra su negdje drugdje. Za nas su dosad bile važne  samo brojke i sami smo sebe uvjeravali da smo najbolji umjesto da budemo kritični i odlučimo što želimo i kakav turizam hoćemo. Naš će uspjeh ovisiti o snazi destinacije i sinergiji svih pružatelja usluga u turizmu. Najzadovoljniji  gosti i oni koji se vraćaju gosti su koji u tijekom svojeg boravka najmanje vremena provedu u smještaju i istražuju destinaciju, a upoznali su se s ljepotama i znamenitostima teritorija, stekli prijateljstva s našim ribarima i seljacima. Turizam mora biti izravna poveznica između naših seljaka, ribara i proizvođača hrane sa svijetom, i to s ciljem njihova boljeg življenja i kvalitetne promocije Hrvatske.

Težeći cjelogodišnjem turizmu, kako možemo produljiti turističku sezonu i što bi trebalo osigurati hotelijerima i ugostiteljima kako bi se dodatno potaknuo razvoj njihove ponude?

Na početku se moramo dogovoriti kakav turizam želimo i normalno da politika ima glavnu riječ,  ali nije manje važno ni kako ćemo mjeriti uspjeh u turizmu. Ja mislim da turizam mora omogućiti domicilnom stanovništvu, odnosno zajednici  da živi bolje . Najme, ako je jedina svrha rekordnih rezultata stvaranje profita, a posljedice izazovi u zbrinjavanju otpada i opskrbi vodom i strujom, kaos u prometu i nekontrolirano trošenje prirodnih resursa – takav turizam nama ne treba. Volio bih da kao komparativne destinacije uzimamo Austriju, Toskanu, Provansu i Alto Adige umjesto Turske, koja je okrenuta masovnom turizmu i logici velikih brojeva. Zabraniti daljnju devastaciju obale i ne samo stati s apartmanizacijom i bježati od kontejner-turizma. Shvaćam naše naslijeđe, ali ne podržavam nekontrolirani razvoj u kojem je glavni proizvod krevet bez ostalih usluga i dodane vrijednosti.  Turizam je prodaja doživljaja, gastronomije, tradicije, kroz turizam možemo prodavati i promicati u svijetu naša vina, ulja i ostale naše vrhunske proizvode. Zatvoreni resorti i all inclusive ponuda nisu proizvod kojim možemo konkurirati. Treba omogućiti da se turizmom bave oni poduzetnici, građani i obitelji koji razmišljaju dugoročno, koji uviđaju da će se poslije njih i njihova djeca  moći baviti turizmom. Održivi turizam koji će pružiti nove mogućnosti i posao mladim ljudima koji žele ostati u Hrvatskoj. Kao roditelju i građaninu ove zemlje, važno mi je što će biti sutra, za deset i dvadeset godina.

Kada u okviru jedne ozbiljne strategije odlučimo kakav nam je poželjan turizam, nizom mjera možemo stimulirati određene modele razvoja. S dosadašnjom poreznom politikom,tolikim nametima i PDV-om od 25 posto, koji je bio najviši u okruženju, ne isplati se ulagati u hotele, nego otvarati kategorije smještaja bez usluge i personala te plaćati neki smiješan paušalni godišnji iznos. Raduje i vrlo je ohrabrujuća najava da će se od siječnja iduće godine PDV u ugostiteljstvu smanjiti na 13 posto. Vjerujem da Vlada i Ministarstvo turizma neće na tome stati, nego da će nastaviti s drugim zakonima i pravilnicima.

Koje su to ključne prednosti Hrvatske kao turističke destinacije i gdje je vidite za deset godina?

Ja ću si malo olakšati te ću vam odgovoriti kakav bih turizam u Istri, pa i u cijeloj Hrvatskoj kao turističkoj zemlji volio vidjeti za deset godina. Sanjam Hrvatsku kao zemlju radišnih ljudi i blagostanja, u kojoj većina ljudi živi za turizam i od njega. Kao zemlju u kojoj se prostorni dokumenti za razvoj prostora donose stručno i odgovorno s pogledom na budućnost teritorija i naše djece, gdje vlada potpuna sinergija svih subjekata uključenih u stvaranje turističkog proizvoda pod vodstvom modernih vizionara, gdje škole stvaraju moderne kadrove potrebne današnjem turizmu, gdje većina gostiju dolazi radi ljepote i očuvanosti prirode, enogastronomije i gostoljubivosti, gdje su vrijednosti teritorija na prvome mjestu kao razlog dolaska. Vidim Hrvatsku  kao turističku destinaciju gdje  gosti  koji se sunčaju i uživaju u čistim vodama Jadranskog mora borave u luksuzno opremljenim hotelima kao što su Valamarovi  na obali,  idu večerati u male tipične konobe ili u vrhunske restorane u obližnjim, očuvanim  gradićima, a ujutro, prije kupanja, biciklima ili automobilima odlaze direktno kod vinara, uljara, tartufara, ribara, poljoprivrednika ili umjetnika kako bi nabavili tipične vrhunske proizvode. Tada se upoznaju s našim ljudima, običajima i tradicijom, upoznaju naše gradiće, crkve, lica i mentalitet naših ljudi.  I, konačno,  vidim nas kao zemlju u kojoj ćemo cijelu godinu raditi  za turizam  kako bismo kvalitetno od njega živjeli.

Što bi, prema vašem mišljenju, bila inspiracija za kvalitetniji razvoj hrvatskog turizma?

Da svi koji o turizmu odlučuju i od njega žive razmišljaju dugoročno, a to su vodeći ljudi kompanija, domaći i strani vlasnici, gradonačelnici, mali poduzetnici  i iznajmljivači, vjerujući u budućnost  hrvatskog turizma i važnost održivog razvoja.

Koja je vaša idealna destinacija za odmor i kako najradije provodite slobodno vrijeme?

Nakon ovog razgovora nije teško zaključiti da mi je to Istra, a slobodno vrijeme najradije provodim  vozeći se biciklom  po predivnim mjestima i brežuljcima, a često i ronim, uživajući u našem predivnom moru.