“Vjerujem da turistička poduzeća kao nositelj turističkog razvoja i zapošljavanja trebaju postati partner Vladi te zajednički izraditi plan aktivnosti strateškog razvoja s fokusom na investicije.”

Nakon izuzetne predsezone u 2016. godini, najveća hrvatska turistička kompanija Valamar Riviera u ovoj je godini ostvarila dodatno povećanje prihoda od prodaje.

U prvih 6 mjeseci prihodi su povećani 22 posti uz istovremeno povećanje broja noćenja od 30 posto i prodajne cijene od 8 posto. To ukazuje na dobar trend produljenja turističke sezone, ističe u razgovoru za Poslovni dnevnik Željko Kukurin, predsjednik uprave Valamar Rivijere koji i do kraja godine očekuje jako dobre rezultate i ne sumnja da će kompanija ostvariti cilj dvoznamenkastog rasta najavljen u njihovoj strategiji. Kako je poznato, Valamar je u u ovoj godini najveći investitor u turizam s 900 milijuna kuna ulaganja, uloženih najvećim dijelom u izgradnju dva ljetovališta u Rapcu. U sljedećoj godini kompanija planira ulaganja na razini od oko 700 milijuna kuna, otkriva Kukurin.

Investicija u Rapcu skoro je okončana. Tamo ste najavili povećanje ulaganja u sljedećem periodu, možete li pojasniti razloge i okolnosti koje su do toga dovele?

Rabac je dobar primjer kako ulaganja u turizam mogu unaprijediti poslovanje i poboljšati život u turističkoj destinaciji. Već u prvoj godini otvaranja dogodilo se repozicioniranje destinacije prema gostima više platežne moći, povećala se potrošnja i zauzetost, te je poboljšana ukupna turistička ponuda u destinaciji. Razvojem ljetovališta unaprijedili smo kvalitetu plaža, izgradili parking, uredili šetnicu i dječja igrališta, te su to danas sadržaji u javnoj funkciji građana i turista. Vjerovali smo da Rabac može postati destinacija više kvalitete, izgradili ljetovališta u samo sedam mjeseci i mogu reći da sam ponosan na cijeli tim koji je realizirao ovaj pothvat. Projekt u Rapcu realizirali smo uz iznimnu potporu lokalne zajednice, s kojom nastavljamo surađivati u daljnjim ulaganjima i razvoju destinacije.

U Rapcu surađujete s turoperatorima koji će puniti resorte. Koje su prednosti i mane takvih oblika suradnje? 

Turoperatori su važan partner u distribuciji, posebno kada se radi o avio gostima i specijalističkim proizvodima dodane vrijednosti. Valamar je sklopio nekoliko strateških partnerstva s ciljem povećanja broja avio gostiju i produljenja turističke sezone te ćemo nastaviti intenzivno raditi na sličnim programima.

Može li se u budućnosti očekivati da u Valamar uđu neki globalni hotelski brendovi, kako to da se to do sad nije dogodilo?

U kompaniji upravo radimo na velikom projektu redefinicije svojih brandova te su moguća partnerstva s internacionalno prepoznatim markama, kao što smo napravili u slučaju “Kinderhotela”.

Kadrovi su postali poseban problem. Jeste li se uspjeli ekipirati za ovu sezonu? Kakva će biti strategija kadroviranja u sljedećoj godini? 

Kadrovi su najveći izazov i prilika u hrvatskom turizmu u narednom razdoblju. Valamar je najveći poslodavac u hrvatskom turizmu i zato imamo veliku odgovornost da ukažemo na adekvatnu politiku upravljanja ljudskim potencijalima. U visokoj sezoni zapošljavamo do 6000 djelatnika, ove godine otvorili smo gotovo 1000 novih radnih mjesta, te smo ponosni na to da smo bez obzira na visoki intenzitet novog zapošljavanja uglavnom popunili sva radna mjesta. Vjerujem da je to rezultat niza mjera i programa koje smo pokrenuli u proteklom periodu, kao što su progresivni rast plaća, programi nagrađivanja, stalno zapošljavanje, program stalni sezonac, Kuća Valamar – smještaj za sezonske radnike i sl. Tržište rada je prepoznalo Valamar kao ozbiljnog poslodavca koji brine o svojim zaposlenicima.

Što se još po pitanju kadrova može učiniti na ostalim razinama, od države, sindikata nadalje? Jeste li spremni na uvoz kadrova i odakle bi oni bili?

Može se napraviti jako puno, i izjave od ključnih ljudi koji vode turizam da je to prvenstveno pitanje poslodavaca ukazuju na apsolutno nerazumijevanje problematike. Ne možete povećavati fiskalna i ostala opterećenja za organizirani turizam i istovremeno tražiti da poslodavci progresivno pristupe povećanju plaća i poboljšanju uvjeta rada. Uvoz kadrova mora biti posljednje rješenje za problem zapošljavanja u hrvatskom turizmu, jer su domaći kadrovi jedna od naših najvećih prednosti. Vjerujem da turistička poduzeća kao nositelj turističkog razvoja i zapošljavanja trebaju postati partner Vladi te zajednički izraditi plan aktivnosti strateškog razvoja s fokusom na investicije, zapošljavanje i utjecaj na ukupan razvoj gospodarstva. To ne samo da bi dalo dodatni poticaj razvoju turizma i gospodarstva, već bi i smanjilo “odljev kadrova” u inozemstvo.

Prihvaćena je ponuda Valamar Riviere i PBZ Croatia osiguranja za Helios Faros. Što slijedi?

Naša ponuda je jednoglasno prihvaćena od strane vjerovnika. Vjerujem da ćemo u narednih nekoliko mjeseci okončati proces akvizicije. Otok Hvar ima snažan razvojni potencijal i dugu turističku tradiciju te sam uvjeren da uz podršku lokalne zajednice možemo pomoći u gospodarskom razvoju otoka.

U tu investiciju također ulazite s mirovincima, slično kao na Rabu. Je li to trenutačno najpoželjniji model ulaganja u hrvatskom turizmu?

Da, vjerujem da je to još jedna velika prilika za razvoj hrvatskog turizma i istovremeno vrlo logično ulaganje naših mirovina. Mirovinski fondovi imaju osnovnu ulogu očuvanja vrijednosti naših mirovina na dugi rok, a turizam je ono najvrijednije što u Hrvatskoj imamo pa je logično da se dio ulaganja usmjeri u turizam. Mirovinskim fondovima za takva ulaganja treba operativna kompanija partner koja može razvijati i operativno upravljati turističkim poslovanjem, a to je upravo ono što Valamar zna raditi.

Kakvi su investicijski planovi za Rab i o čemu ovisi njihova realizacija?

Rab ima veliki potencijal rasta s obzirom da se u veći dio portfelja Imperiala nije ulagalo.  Trenutno radimo na trogodišnjem strateškom razvojnom planu koji ćemo do kraja godine uskladiti s dioničarima i lokalnom zajednicom. Rab ima povijesnu i turističku vrijednost kao destinacija, a Imperial vrijedne djelatnike. Ne sumnjam da će sada kada imaju adekvatnu vlasničku i upravljačku strukturu napraviti značajan razvojni iskorak.

Kako ocjenjujete investicijske trendove u hrvatskom turizmu?

Većina investicija u turizam u Hrvatskoj odnosi se na projekte domaćih poduzeća u podizanje kvalitete smještaja, dok greendfield investicija i stranih ulaganja gotovo da i nema. Trenutni rast ulaganja u hrvatskom turizmu pod utjecajem je globalnih kretanja: usmjerenosti turističke potražnje na sigurne destinacije i niskih kamatnih stopa. Hrvatska ima priliku turizam repozicionirati prema onom više kvalitete koji potiče zapošljavanje i rast ukupnog hrvatskog gospodarstva. Međutim, politika države prema organiziranom turizmu u proteklom periodu nije poticajna. Naša se industrija trenutno suočava s najlošijim uvjetima za ulaganje na Mediteranu. Uvjeti su obilježenim najvišom stopom PDV-a na turizam, neriješenim pitanjem turističkog zemljišta, novim opterećenjima koja proizlaze iz poreza na nekretnine i općenito vrlo čestim i naglim promjenama pravila igre, često u suprotnosti sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma. Sve te okolnosti mogu dodatno smanjiti konkurentnost i stvoriti osjećaj nesigurnosti kod investitora pa samim tim i ograničiti potencijal turističkog sektora za daljnja ulaganja.

Kako vidite daljnje prilike za ulaganja u turizmu?  Kada će doći vrijeme za greenfield ulaganja?

Hrvatski turizam uslijed globalnih kretanja visoke potražnje i niskih kamatnih stopa ima povijesnu priliku da napravi ozbiljan iskorak na svjetskoj turističkoj karti. Ključan izazov leži u tome što se nama turizam događa bez da aktivno upravljamo njegovim razvojem. Dapače, sve ga se više tretira kao granu kojom se dodatnim nametima mogu namiriti ostale neefikasnosti u ekonomiji. Raste ponuda smještaja u kućanstvima niske kvalitete, raste broj noćenja gostiju niže platežne moći te se povećava  broj gostiju u špici turističke sezone – što je sve suprotno Strategiji hrvatskog turizma i postaje vrlo opasno u smislu održivog razvoja. Mi ćemo ove godine dosegnuti fizički promet zacrtan kao cilj u strategiji razvoja hrvatskog turizma, a da ćemo pritom biti značajno ispod očekivanog prihoda od turizma za taj broj noćenja.

Što je uzrokovalo takva kretanja?

To nam se dogodilo jer smo liberalizirali kategorizaciju svih oblika razne jeftinije smještajne turističke ponude, a investicije u objekte više kvalitete su izostale u obimu koji smo predvidjeli. Posebno su izostale greenfield investicije, što je posljedica niske isplativosti ulaganja u takve projekte. Turizam predstavlja stratešku okosnicu gospodarstva Hrvatske te je potrebno napraviti sve kako bi se povećala konkurentnost i potencijal sektora za daljnja ulaganja. No u ovom trenutku turizam ne samo da nema status koji bi trebao imati, nego ga malo tko suštinski razumije. Hvalimo se rekordnom turističkom godinom po broju noćenja, zatrpanim cestama i turističkim središtima, a da nitko ne sagledava gospodarske efekte od tih gostiju koji su daleko ispod naših želja i očekivanja. Vjerujem da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo iskoristiti priliku koja nam se pružila putem ovih pozitivnih globalnih kretanja, značajno podržati ulaganja u turizam fiskalnim i ostalim mjerama rasterećenja; u suprotnom se  bojim da će “vlak proći, a mi nećemo uskočiti u njega”.

Je li porasla profitabilnost hotelijerskog sektora u Hrvatskoj i zašto?

Profitabilnost hotelijerskog sektora je porasla, prvenstveno kod velikih poduzeća koja su ulagala u podizanje kvalitete postojećeg portfelja. Ta činjenica dosta jasno ukazuje na to na su brownfield investicije u turizam isplative, gdje se na neki način stavlja u pravu funkciju preuzeta turistička imovina iz 80-tih koja nije ostvarila prava ulaganja i repozicioniranje od 90-tih nadalje. S druge strane,  ulaganja u nove turističke projekte još uvijek nemaju dovoljnu isplativost pa samim tim niti nema puno takvih projekata u Hrvatskoj. Upravo zato u sektoru vjerujemo da bi konkurentni ekonomski okvir poslovanja, kao što je npr. usklađenje stope PDV-a sa onom na Mediteranu koja je 10%, na dugi rok moglo značajno povećati ulaganja u smještajne objekte više kvalitete i kadrove.

Je li opasna činjenica da turizam u RH sad već čini 20 posto BDP-a?

Često se govori o tome da smo “previše ovisni” o turizmu jer on čini 20% BDP-a i slične teze, koje su vrlo površne iz nekoliko razloga. Ako pogledate Europu postoje mnoge destinacije koje žive od turizma i u kojima je utjecaj turizma na BDP iznad 50%. One naravno nisu države već regije ili pojedini dijelovi neke države, ali hrvatska ekonomija se ne može niti uspoređivati s ekonomijom Italije, Španjolske ili Francuske. Mi se možemo uspoređivati s ekonomijom primjerice Palma de Majorce, koja živi od turizma. Osim toga, koja to industrija u Hrvatskoj ima globalnu konkurentnost i razvojnu perspektivu za hrvatsko gospodarstvo osim turizma?

Kako vidite budući razvoj hrvatskog turizma?

Ako počnemo aktivno upravljati hrvatskim turizmom, za što je ova Vlada pokazala interes – vjerujem da turizam može biti pokretač gospodarskog razvoja i značajno doprinijeti razvoju ostalih sektora, kao što su: poljoprivreda, građevinarstvo, trgovina, malo i srednje poduzetništvo i sl.

Intervju je objavljen u Poslovnom dnevniku 3. kolovoza 2017.

Autor: Marija Crnjak