Ferragosto. Nema tog turističkog radnika pa čak niti prosječnog građanina Hrvatske koji ne zna što to znači. Dolazak Talijana na odmor na Jadran u kolovozu jedna je od najpoznatijih konstanti u domaćem turizmu. Međutim, povezanost stanovnika „europske čizme“ i Hrvatske seže puno dalje u prošlost.

Iako je snažna prisutnost Rimljana na ovim područjima bila rezultat njihova osvajanja, zacijelo nije slučajno što je car Dioklecijan za svoju „umirovljeničku“ rezidenciju 305. godine odabrao Dalmaciju te je nedaleko od Salone sagradio najveći antički spomenik u Hrvatskoj. Danas, 1700 godina nakon Dioklecijana, potomci Rimljana i dalje putuju. Prema talijanskoj udruzi hotelijera Federalberghi u razdoblju od lipnja do rujna 2016. putovalo je oko 32,5 milijuna Talijana – u Italiji je odmor provelo njih 82,2 %, a u inozemstvu 17,2 % (od čega 9,8 % unutar država EU-a). Omiljena im je destinacija Italija, a najtraženije su regije Emilia-Romagna (12,9 %), Veneto (9,6 %), Toskana (9,4 %), Lacij (8 %) i Lombardija (7,7 %). Od inozemnih destinacija za odmor od četiri ili više dana najtraženije su europske (77,6 %): Francuska (13,1 %), Španjolska (11,2 %), Austrija (7,1 %) i Hrvatska (6,2 %). U istom razdoblju 2017. na odmor je otputovalo 34 milijuna talijanskih građana (56,6 %). U 78,6 % slučajeva kao destinacija bira se Italija, dok se 21,2 % (oko 7,3 milijuna) odlučilo za putovanje u inozemstvo. Prosječan je broj noćenja deset, omiljena su morska odredišta, a prosječna potrošnja iznosi 838 eura (2016. = 869 eura).

Italija je jedno od naših najvažnijih emitivnih tržišta s kojeg je u prošloj godini ostvareno više od milijun dolazaka i gotovo pet milijuna noćenja. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarili su više od 450 tisuća dolazaka te više od 1,7 milijuna turističkih noćenja. Prema podatcima HTZ-a, u ukupnom dosadašnjem prometu prema udjelu je dominirala Istra s 47 % talijanskih noćenja, a slijedi Kvarner s udjelom od 26 %. Omiljene su im destinacije Rovinj, Medulin, Poreč, Mali Lošinj, Novalja, Umag, Pula i Cres. Čak 61 % dolazaka te 73 % noćenja Talijana registrira se tijekom srpnja i kolovoza, a već je godinama omjer 80 % individualnih dolazaka prema 20 % organiziranih. Hrvatska na talijanskom tržištu uživa imidž bliske, ekološki očuvane, s dobrim odnosom cijene i kvalitete, čistim morem i prirodom, optimalne za nautičare i – sigurne destinacije. Istodobno nam talijanski turisti poručuju i da trebamo pojačati zrakoplovne linije te trajektne i brodske linije.

Turizam Italije

Turizam je jedna od važnijih talijanskih privrednih grana, ali ne i najvažnija. Naime, za razliku od Hrvatske u kojoj turizam čini 19 % nacionalnog BDP-a, u Italiji je udio znatno manji – oko 2 %.* Pa ipak je Italija razvila gotovo sve oblike turizma: planinski, primorski, religijski, a pozornost turista privlače i brojne kulturno-povijesne znamenitosti. Bliska povezanost hrane, umjetnosti, mora i krajolika i dalje predstavlja srce talijanske strategije promocije turizma u svijetu. U turizmu ljeti zapošljava više od 1,2 milijuna zaposlenika, od čega njih 500 tisuća rade po ugovoru na određeno vrijeme. Hrvatima je Italija pri vrhu popisa za zimski odmor (skijališta Kronplatz, Cortina d’Ampezzo, Trevalli i Bormio), a često se putuje i u Toskanu, centar renesansne umjetnosti, poznatu po svojoj vinorodnosti (Chianti), ali i kao mjesto sa 120 zaštićenih prirodnih lokaliteta (uže središte Firenze i Siene te kosi toranj u Pizi su pod zaštitom UNESCO-a). Popularna je i Venecija, najpoznatija europska karnevalska destinacija, u kojoj se u veljači oko Trga sv. Marka okupe milijuni zakrabuljenih ljudi željnih dobre zabave. Uza sve to, talijanski se turizam još uvijek najviše oslanja na Rim, koji ostaje među deset najpopularnijih međunarodnih destinacija. Posljednjih godina europski turisti otkrivaju skrivene bisere Italije, daleko od gužvi i napučenih gradova: Amalfi, Alberobello, Castelluccio, Matere… Prema procjenama Federalberghija Italija će do kraja godine ostvariti više od 260 milijuna noćenja, s oko 51,3 % dolazaka inozemnih turista. Prvih pet država iz kojih dolazi najviše turista su, već gotovo tradicionalno, Njemačka (6,5 milijuna), SAD i Francuska (2,3 milijuna), Velika Britanija (1,9 milijuna) i Nizozemska (1,5 milijuna). Očekuje se porast priljeva iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Velike Britanije i Francuske, ali i SAD-a, Kine i istočnih zemalja. Analize Europske komisije za putovanje kažu kako se u talijanski turizam godišnje ulaže milijarda eura, no kako Italija nema nacionalnu strategiju jer ne postoji jasna kontrola regulatornih načela na središnjoj razini i svaka regija traži svoj vlastiti način – često improviziran – da se pozicionira na različitim tržištima. Bilo kako bilo, la bella Italia još ne gubi svoj šarm…

NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI

  • U Italiji postoji više od 600 vrsta tjestenine.
  • Pizza je nastala u Napulju 1860. te je jedna od rijetkih riječi koje se razumiju u cijelom svijetu.
  • Osim pizze, moderna je Italija svijet zadužila Vespom i espresso aparatom, ali i popularnim automobilima (Ferrari, Maserati, Lamborghini, Lancia, Fiat, Alfa Romeo).
  • Svakoga dana turisti u rimsku Fontanu di Trevi ubace oko 3000 eura, a godišnje se iz fontane izvadi i do pet milijuna eura.
  • Najstarije europsko sveučilište osnovano je u Bolonji 1088. te je još i danas u funkciji.
  • U Italiji postoji oko 3000 muzeja.
  • U slučaju požara Koloseum bi se ispraznio u roku 10 minuta, što svjedoči o graditeljskom umijeću Rimljana.

*Iz istraživanja koje potpisuju Kristian Orsini i Vukašin Ostojić, analitičari EK-a pri odjelu za ekonomske i financijske poslove: „Hrvatski turizam: više od sunca i mora“.