Peta sezona projekta koji slavi avangardnu umjetnost u Poreču započela je početkom srpnja izložbom Radomir Damnjanović DamnjanSlike, 2009. – 2012. u porečkoj galeriji Zuccato. Riječ je o konceptualnom umjetniku čiji se radovi nalaze u zbirkama velikih svjetskih muzeja poput Centra Pompidou, MoMA u New Yorku, Guggenheimovu muzeju u New Yorku i bečkom MUMOK-u.

Ove smo godine u Poreču ugostili desetak svjetskih umjetnika, dok je tijekom proteklih godina održavanja projekta gotovo 60 značajnih svjetskih umjetnika boravilo u Hrvatskoj.

Projekt je započeo umjetnikom Kenom Friedmanom iz SAD-a, jednim od najvažnijih umjetnika pokreta Fluxus, predavača i urednika značajnih publikacija o temi Fluxusa. Friedmanov fokus u umjetnosti jest društvena funkcija, umjetnost koja obogaćuje čovjekov život, stavlja pažnju na proces i istraživanje i koja je dio ljudske kulture, kao i socijalna razmjena. Miroslav Palović umjetnik je iz Vršca, a njegovu umjetnost definiraju Dimenzionalni radovi, nazivani tako od prvih izvedbi 1980-ih, stvoreni od drveta, metala, platna, boje i sličnih materijala. U tim se radovima ne ograničava isključivo na sliku ili skulpturu kao medij, nego radovi imaju obilježja slike-objekta ili prostornoga rada.

Nikola Džafo idejni je začetnik grupe Led art, subverzivne gerilske umjetničke grupe koja djeluje od 1993. i ostvarila je više od 30 projekata. Džafo je suosnivač Centra za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu (1995.) i Multimedijalnog centra Led art u Novom Sadu (2000.). Iste godine pokreće Art kliniku, čija je ideja da umjetnost može mijenjati i liječiti svijet. Nakon završetka Art klinike, godine 2013. pokreće Šok zadrugu na istim etičkim principima. U Poreču je osmislio akciju Nakon 40 godinaSarajevo 1977., Poreč 2017., koja predstavlja susret sa Silviom Labinjanom nakon 40 godina, umjetnikovim prijateljem iz razdoblja služenja obveznoga vojnog roka u JNA. Susret je upriličen uz jednodnevnu izložbu dokumentacije, a istodobno je izveo akciju Puj spas za sve nas, koristeći se elementom zamrznutih pojaseva za spašavanje, koji su čest element njegovih radova.

Zoran Todorović izlagao je na 53. Venecijanskom bijelu u Paviljonu Srbije. U svojim radovima tematizira pitanja suvremene informatičke kulture, nadzora, biopolitičke uprave i kontrole otkrivajući neugodne istine i skrivene motivacije te izaziva ustaljene granice participacije, etičke i estetske standarde. Posjetila nas je i umjetnica s berlinskom adresom Tanja Ostojić, koja je veliku pozornost privukla 2005. radom Nakon Courbeta, LOrigine du monde, neformalno nazvanim Gaćice EU, a u svojim radovima komentira odnos Zapada i Europe prema ženama i migrantima. Koji Kamoji japanski je umjetnik koji već više od 50 godina živi u Poljskoj, a stvara u duhu japanske filozofije zena u medijima slika, instalacija, skulptura i performansa. Ugostili smo i poljskog umjetnika Józefa Robakowskog koji se od 60-ih godina bavi eksperimentalnim filmom, uz konceptualnu fotografiju, instalacije, objekte, crteže., zatim Borisa Budena, jednog od najvažnijih filozofa i teoretičara kulture današnjice, francuskog umjetnika Adriena Sinu te povjesničare umjetnosti Ješu Denegrija i Saru Wilson iz londonskog instituta Courtauld Institute of Art.