Istra je naša vinska regija u kojoj se s velikim uspjehom proizvodi više sorata vina, među kojima prevladavaju domaće sorte malvazija istarska, teran te slatki desertni muškat.

Istarska su vina prepoznata diljem Europe, a i sami morate priznati da nema većega gušta od opuštanja na kraju dana uz laganu večeru upotpunjenu čašom kvalitetnoga istarskog vina. Uzgajanje vinove loze i spravljanje vina oduvijek je bilo jedno od glavnih uporišta opstanka istarskih obitelji. Tako i obitelj Arman, predvođena vrsnim vinarima Francom i Oliverom Armanom, nastavlja temeljne vrijednosti tradicije svojih predaka, koji su uzgajanje vinove loze započeli još davne 1850. godine. Danas posluju u sklopu dviju tvrtki – jedan OPG i jedan d.o.o. – koje zapošljavaju sedmero ljudi. OPG Franc Arman djeluje već 25 godina, a voditelj OPG-a Oliver Arman treća je generacija koja se bavi tim poslom. OPG trenutačno ima 18 ha vlastitih vinograda te se fokusira na autohtone sorte malvaziju i teran, iako u ponudi ima i internacionalnih sorta kao što su chardonnay, pinot sivi, cabernet franc, sauvignon bijeli i merlot. O uspješnosti OPG-a govori i podatak da se 70 % vina prodaje na domaćem tržištu, a 30 % u izvozu te su najprodavanija vina proizvedena od malvazije istarske (inače najstarije autohtone istarske sorte). Ne čudi stoga što je ovaj OPG i partner naše kompanije više od 15 godina. Do ove je godine bio naš dobavljač, no od ove je godine i pouzdan partner na našim događanjima te kao zakupac u našim poslovnim prostorima.

Prvo proizvedeno vino bila je malvazija istarska, dok smo najponosniji na naše vino TERAN BARRIQUE, s kojim smo se mnogo puta proslavili jer smo se prvi počeli koristiti barrique bačvama za odležavanje vina teran“, ponosno ističe Oliver Arman te nastavlja: „Vrijednost malvazije kao lokalnog proizvoda prepoznaju i stranci, a potražnja iz godine u godinu raste. Naša su najprodavanija vina već godinama proizvedena od malvazije istarske. Istra je poznata po vrhunskim vinima i vinarima pa je konkurencija prilično velika. Kad je moj otac Franc počeo puniti vino u boce, na području Istre bilo je 10 ili 12 vinara, sad nas ima više od 150! Istarska je zemlja bogata, a tržište još uvijek veliko pa se za sada svi uspijevamo izboriti za svoj dio kolača, iako će s vremenom morati doći do selekcije.

Posjetite li Olivera, zasigurno će vam dati dobru preporuku za slaganje vina i hrane. Primjerice, malvazija istarska izvrsno se slaže uz riblje specijalitete i ostale delicije mediteranske kuhinje te svojom svježinom osvaja i najzahtjevnija nepca. „Naša strukturirana, robusna i puna crna vina najbolje odgovaraju uz mesne delicije, ponajviše uz jela od divljači i odreske. Bijela su vina poglavito svježa, laganija, no ipak okusom puna te stoga mogu popratiti razna riblja jela, ali i tjestenine te jela od bijelog mesa.“

A kako se slažu Hrvati i vino? Oliver odgovara: „Hrvati su izbirljivi vinopije, kultura vina je značajno unaprijeđena pa Hrvati sve više biraju na koja će vina potrošiti novac, što je pohvalno. Nije se teško naučiti na kvalitetu pa je lako i naučiti piti dobra vina, ali kriteriji nam se drastično smanjuju s povećavanjem popijene količine J.“

 

Jeste li znali?

  • Barrique bačva je mala bačva od hrastovine koja, prema nekim izvorima, potječe iz francuskog Bordeauxa, a danas se koristi u cijelom svijetu. Mlado se vino ulijeva u nove bačve i tamo dozrijeva 12 mjeseci. Drvo mu pri tome daje miris, boju i okus te tanin, a ta kombinacija vrlo trajnom barrique vinu daje poseban karakter.
  • Povijest vinove loze obuhvaća tisuće godina i usko je povezano s poviješću poljoprivrede, kuhinje, civilizacija i čovječanstva. Arheološki dokazi prvu proizvodnju vina smještaju u Iran i Armeniju oko 6000. godine prije Krista, a postoje i dokazi o uzgoju vinove loze i u ranom brončanom dobu na području Bliskog istoka, Sumera i Egipta 1000 godina prije Krista, dok se u Grčkoj vino proizvodilo čak i 3000 godina ranije (sjetimo se samo starogrčkih mitova o bogu vina Dionizu). I u Kini su pronađeni dokazi o vinovoj lozi koji sežu u drugo i prvo tisućljeće pr. n. e.
  • Prema posljednjim podatcima Državnog zavoda za statistiku ukupna domaća potrošnja vina u tržišnoj godini 2015./2016. iznosila je 1,2 milijuna hektolitara, oko 26 l vina po glavi stanovnika. Ukupna proizvodnja iznosila je 992 tisuće hektolitara, od čega su 53,3 % vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.