Smijemo im se na račun veličine države i jezika, od milja ih nazivamo Janezima, a zapravo bismo od naših susjeda mnogo toga mogli naučiti. I primijeniti. Primjerice kako brendirati svoju zemlju i stabilno se pozicionirati na turističkoj karti Europe.

Slovenija je od lani – prema međunarodnim mjerilima organizacije Zelene destinacije (Green destinations) – prva država koja je postala zelena destinacija svijeta, dok je njezin glavni grad još 2016. proglašen najzelenijim gradom Europe. Rezultat je to skupa ekoloških mjera i zakona uvedenih tijekom posljednjih nekoliko godina. Danas se trećina otpada proizvedenog tijekom godine reciklira, uvedeni su javni bicikli, autobusi na prirodni plin, zabranjene vožnje automobilima po centrima većih gradova i sl. „Začutite zeleno, aktivno in zdravo Slovenijo!“, pozivaju turiste mrežne stranice Slovenske turističke organizacije (STO) ističući za jedan od svojih ciljeva „prepoznatljivost Slovenije kao zelene boutique globalne destinacije za zahtjevne goste koji traže raznovrsna i aktivna iskustva na razini pet zvjezdica“.

Više od 56 posto površine prekrivene šumama (rasprostranjenost šumskoga područja iz godine u godinu raste), više od 9000 podzemnih špilja i 40 nacionalnih parkova samo su neki od prirodnih aduta kojima Slovenija mami sve veći broj stranih turista. I to dosta uspješno.

Prema podatcima slovenskoga državnog statističkog ureda u ukupnom broju od 4,9 milijuna turista (15 posto više nego 2016.) inozemnih je 2017. bilo 3,59 milijuna (18 posto više nego 2016.), a ostvarili su 8,57 milijuna noćenja (+ 17 posto). Njihov se udio konstantno povećava od 2009. (s tadašnjih 55 na današnjih 68 posto). Nakon talijanskih, njemačkih i austrijskih turista, hrvatski su posjetitelji na visokom četvrtom mjestu s pet posto od ukupno ostvarenih noćenja stranaca, a iz godine u godinu povećava se i broj turista iz Azije. Ravnateljica STO-a Maja Pak ističe kako je prema rastu broja inozemnih gostiju Slovenija daleko ispred europskoga prosjeka i najbliža hrvatskom turizmu. Za razliku od Hrvatske, većinu inozemnih noćenja u Sloveniji ostvaruju smještajni kapaciteti na kontinentu (Bled, Bohinj, Kranjska Gora, Rogla, Pomurje…), dok je broj noćenja na obali samo nešto veći od realiziranih noćenja u Ljubljani.

Pa ipak se turističkom strategijom Slovenija odmiče od tzv. masovnoga turizma. „Želimo povećati prepoznatljivost i ugled Slovenije kao preferencijalne turističke destinacije i privući turiste s višim prihodima. Slovenija zbog ograničenoga teritorija i postojećih kapaciteta infrastrukture nije primjerena za masovni turizam”, navode u Slovenskoj turističkoj organizaciji. Cilj je turističke strategije povećati turistički priljev s 2,5 na 4 milijarde eura, za što je vlada u fondu za investicije u turizmu osigurala 150 milijuna eura jamstava za kredit.

Prema hrvatskoj statistici, tijekom 2017. u Hrvatskoj je zabilježeno više od 1,4 milijuna Slovenaca koji su ostvarili 12 posto ukupnog broja noćenja. Hrvatska godinama drži nedodirljivo prvo mjesto pri odabiru mjesta za odmor pa Slovenija za Hrvatsku predstavlja izrazito važno stabilno tržište. Dvije zemlje dijele povijest zajedničke države, a osim povijesno-kulturne povezanosti glavni je razlog što Hrvatska kao turistička destinacija već godinama drži visoku poziciju blizina, poznavanje jezika, tradicija, rodbinske veze te sličan način života. Slovenci odmor drže vrlo visoko na ljestvici životnih vrijednosti i sve ih više zanima bogata ponuda u Hrvatskoj koja omogućuje aktivno provođenje slobodnog vremena i odmora na svježem zraku u prirodi te biciklističke destinacije. Kao izrazito individualni gosti putuju barem dva puta godišnje, jednom na duže putovanje (u srpnju i kolovozu kada ostvaruju više od trećine (37 posto svih privatnih putovanja) i izvan sezone na kraća putovanja (jedan do tri dana). Prema podatcima slovenskih turističkih agencija najviše jednodnevnih izleta ostvaruju u Sloveniji, Austriji, Italiji i Hrvatskoj. Slovenski turisti preferiraju boravak u hotelu (55 posto – prema podatcima iz 2016. godine), a na privatnim putovanjima prosječno troše oko 51 euro dnevno (u inozemstvu 55 eura, a u Sloveniji 42 eura).

 

  • The World Travel & Tourism Council u svom posljednjem izvješću Slovenia Economic Impact 2018 navodi kako bi se ove godine udio turizma u BDP-u Slovenije mogao povećati za 6,2 posto u odnosu na 2017. kada je iznosio 11,9 posto BDP-a.

  • Prema STO-u prepoznatljivosti Slovenije u svijetu pomogla je i činjenica kako je supruga američkog predsjednika Melania Trump rođena u toj zemlji. U proteklom je razdoblju Sloveniju zbog toga posjetilo više od 400 turističkih novinara.

 

ZANIMLJIVOSTI – SLOVENIJA

  • Slovenski jezik jedan je od najarhaičnijih u Europi (i svijetu) i ima najviše narječja s obzirom na broj stanovnika.
  • Najveća skijaška skakaonica na svijetu je Planica na kojoj je do sada zabilježeno 60 svjetskih rekorda u skijaškim letovima.
  • U slovenskoj Vipavskoj dolini odigrala se bitka koja je bila neposredni povod za raspad Rimskoga carstva na istočni i zapadni dio 394. godine.
  • U Sloveniji raste najstariji vinograd na svijetu – Žametna črnina (Modra kovčina). Star je više od 400 godina i svake godine daje više od 25 litara vina.
  • Slovenci su jedan između rijetkih naroda koji su slavili dolazak i okupaciju Napoleona. U Ljubljani, na trgu Francuske revolucije, danas u čast Napoleonu stoji spomenik Napoleonovoj Iliriji, a izradio ga je najveći slovenski arhitekt Jože Plečnik.
  • Najviši je industrijski dimnjak u Europi dimnjak termoelektrane u Trbovlju, visok čak 362 m. Sagrađen je 1976. za 210 dana, a upotrijebljeno je 11 866 m3 betona i 1079 tona čelika.
  • Prvi bračni par koji je osvojio Mont Everest jest par slovenskih alpinista Andrej i Marija Štremfelj (1990. godine).
  • Najstariji je kontinuirano naseljen grad u Sloveniji Ptuj, u kojemu se ujedno nalazi i najstarija vinarija.
  • Endemični vodozemac čovječja ribica (lat. Proteus anguinus) živi u podzemnim vodama dinarskog krškog reljefa Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore.